16.-20.01.2017., Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, Karlovac
Zimska likovna kolonija u Karlovcu osnovana je 1974. godine. Ideja o koloniji rodila se godinu dana ranije kad je Petar Grgec, tadašnji predsjednik Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske, htio osnovati koloniju u svom gradu. Grgec je zaključio kako u zimskom periodu nema ni jedne likovne kolonije u Hrvatskoj. Njegova supruga Dana, od ranije suradnica karlovačkog Doma za djecu Vladimir Nazor, predložila je da se kolonija održava upravo u Domu. Petar Car, tadašnji ravnatelj Doma, objeručke je prihvatio ideju, te je kolonija službeno počela 22. siječnja 1974. Termin je odabran tako da se kolonija održava tijekom zimskih školskih praznika kako se djeca u Domu ne bi osjećala osamljenom i kako bi se imala čemu veseliti svake godine.
U protekle 44 godine kontinuiranog održavanja ZILIK-a stvoren je uzajamni odnos umjetnika i djece, spoj umjetnosti i ljubavi kao dvaju najplemenitijih ljudskih izraza. Kolonija je postala simbol druženja i kreativnog stvaralaštva, simbol topline i smijeha. Od početka ZILIK-a do danas stvoreni su filmovi za djecu, napisan je roman o djeci Doma, spjevana je pjesma o ZILIK-u, te je zajedničkim djelovanjem umjetnika, pedagoških radnika i djece stvorena posebna atmosfera velike karlovačke obitelji koja se jednom godišnje okuplja kako bi promicala pedagoške vrijednosti, terapijski učinak umjetnosti i humane poruke.
Dugotrajnost i plemeniti ciljevi ZILIK-a privukli su tokom godina najveća imena hrvatske umjetnosti. Na ZILIK-u su među ostalima sudjelovali: Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Ivo Šebalj, Ivan Kožarić, Ratko Petrić, Ivica Antolčić, Vasilije Jordan, Miroslav Šutej, Edo Murtić, Šime Vulas, Dimitrije Popović, Kosta Angeli Radovani, Zlatko Prica, Dubravka Babić, Branka Uzur, Marija Braut, Jadranka Fatur, Nives Kavurić-Kurtović, Ljerka Njerš, Milena Lah… Svi umjetnici koji su kroz godine djelovali na koloniji doprinijeli su obogaćivanju života djece, kao i stvaranju vrlo impozantnog umjetničkog fundusa.
Danas ZILIK predstavlja jedinstveni spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi, te oplemenjuju njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Na taj način djeca proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanja doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju.
Ovogodišnji ZILIK otvoren je izložbom akademskog slikara Marijana Richtera koji je i sam bio sudionik Zimske likovne kolonije 2009. godine kada je održao likovnu radionicu za djecu na Malom ZILIK-u. Na izložbi su posjetitelji mogli vidjeti svojevrsnu slikarsku instalaciju tj. asamblaž komponiran od radova koji se stilski nadovezuju na umjetnikov doktorski rad “Slika između izgleda i pogleda”.
Kolonija je od samog početka podijeljena na Mali i Veliki ZILIK, tj. klasičnu likovnu koloniju tijekom koje umjetnici borave i slikaju u Domu, te likovne radionice namijenjene djeci koje vode akademski umjetnici. Ove godine su na Malom ZILIK-u sudjelovale škole i domovi iz Hrvatske: OŠ Grabrik, OŠ Draganić, OŠ Mahično, OŠ Banija, OŠ Dragojle Jarnević, OŠ Braće Seljan, OŠ Dubovac, OŠ Švarča, Učenički dom Karlovac, Dom za odgoj djece i mladeži Karlovac, Centar za odgoj djece i mladeži Karlovac, Dječji dom Zagreb – podružnica Laduč, Centar za pružanje usluga u zajednici “Kuća sretnih ciglica” iz Slavonskog Broda i mnogi drugi.
Velikom ZILIK-u pridružili su dugogodišnji sudionici među kojima su Milivoj Svoboda, Nedeljko Tintor, Katarina Parađ-Vojković, Katarina Vojković, Bojan Kiski, Mira Kos, Ljubica Leš, Ante Živković-Fošar, Željko Zima i Biserka Lovnički.
MALI ZILIK
Na Malom ZILIK-u sudjelovali su Mercedes Bratoš, Natalia Borčić, Nik Titanik, Anton Vrlić i Nikolina Knežević. Svatko od njih je osmislio i održao jednodnevnu tematsku radionicu za djecu.
Čast otvaranja malog ZILIK-a pripala je akademskoj slikarici Mercedes Bratoš koja je osmislila likovnu radionicu na temu Stablo želja. Cilj radionice je bio podučiti male polaznike tehnici kolaža kroz oblikovanje stabla na kojem će rasti njihove želje. Posredno se nastojalo doznati što današnja djeca žele. Polaznici su prvo akrilnom bojom premazali podlogu odnosno šperploču na koju su potom drvofiksom lijepili motive odabrane i izrezane iz raznovrsnih časopisa, a koji simboliziraju njihove želje. Tako su nastale raskošne krošnje stabla ispunjene raznolikim motivima. Dok su se djeca nižih razreda više orijentirala na morske motive, prirodu, cvijeće, likove iz crtića i plišane igračke, tinejdžeri su na svoje stablo želja stavili motive poput automobila, fotoaparata, ručnih satova, koncerata, putovanja, a djevojke su se više orijentirale na šminku, nakit i parfeme. Na stablima su se mogli naći i likovi poznatih i slavnih iz svijeta mode, sporta i glume, te slični motivi primjereni uzrastu polaznika likovne radionice.
Utorak je bio rezerviran za izradu Tvornica igračaka Djeda Božićnjaka pod vodstvom akademske slikarice Natalie Borčić. Djeca su dobila u zadatak pojam tvornice, koje inače doživljavamo kao ogromne akromatske hale ispunjene strojevima, alatima i cijevima, spojiti sa šarenilom, veseljem i kreativnošću igračaka koje obično dobivamo od Djeda Mraza. Tako su nastale najšarenije i najveselije tvornice ikad! Djeca su od kartonskih kutija napravila obrise tvornica, koristeći plastične čaše za dimnjake i cijevi, a vijke i zakovice za izradu strojeva. Fasade i unutrašnjost tvornica djeca su obojala živim bojama, oblijepila šarenim kolažem, a posebno su uživala u točkanju, bojanju i ukrašavanju zidova tvornice motivima srčeka i točkica i drugim veselim detaljima.
U srijedu je Mali ZILIK počeo vrlo veselo! Voditelj radionice bio je naš poznati karikaturist Nik Titanik koji je djeci objasnio što je karikatura na primjeru svojih glavnih likova Štefice Jambriščak, njezinog supruga Jože i njihovog sina Slaveka. Kad je Nik Titanik pitao djecu što je to karikatura mogli su se čuti vrlo zanimljivi odgovori poput “kad je netko debel pa se nacrta još deblji”, “bitno je da izgleda čudno, ali da liči na osobu koju crtate” i “kad je puno smješnije nego stvarno”. Zanimljivo je bilo vidjeti kako je većina polaznika odabrala napraviti portretnu karikaturu svojih prijatelja s kojima su došli na radionicu, ali bilo je i djece koja su odlučila napraviti karikature svojih baka, no i onih koji su se odvažili nacrtati karikature životinja koje su opisali sljedećim riječima: “ja sam nacrtao slona koji ima cigaretu, ima lančugu, ima pivu i nacrtao sam ga u smiješnom izgledu”, “napravila sam debelog meksičkog konja koji drži hrvatsku zastavu, puši cigaretu i kliže se”. U posjet radionici došao je i Župan Karlovačke županije Ivan Vučić koji je pohvalio ovogodišnji izbor umjetnika i posebno radionicu pod vodstvom Nik Titanika.
Četvrtak je protekao u mirnijem ozračju s manjim brojem djece što je omogućilo sudionicima da se koncentrirano i predano posvete jednoj vrlo lijepoj i kompleksnoj temi – izradi vitraja. Pod vodstvom akademskog slikara i profesora na riječkoj i zagrebačkoj likovnoj akademiji Antona Vrlića djeca su u tehnici akvarela na papiru izrađivala svoje vlastite vitraje. Radionica pod nazivom Obojano svjetlo započela je kratkim uvodom u kojem je Anton Vrlić objasnio djeci što je to zapravo vitraj, od čega se sastoji, koje su njegove karakteristike i što ga čini posebnim. Kroz prezentaciju primjera niza tradicionalnih i suvremenih varijacija vitraja djeca su spoznala mogućnosti i bogatstvo oblika i različitosti vitraja, te su započeli izradu vlastitih vitraja na papiru. Prvo su izradili skicu u olovci, potom su polja vitraja ispunili vodenim bojama, a na kraju su definirali olovne okvire vitraja crnim flomasterom. Nastali su vrlo raznoliki radovi – od krajnje apstraktnih i suvremenih varijacija do krajnje pogođenih dubokih boja kompleksnih struktura kakve nalazimo na gotičkim srednjovjekovnim katedralama. Divan je primjer djevojčice starosti šest i pol godina koja je puna dva sata koncentrirano i predano gradila svoj vitraj kompleksnih i raznovrsnih oblika u cijelom spektru raznolikih boja. Rad koji je nastao pravo je remek-djelo za njezin uzrast i ponosno je bio izložen uz niz drugih odličnih radova na završnoj izložbi ovogodišnjeg ZILIK-a.
Mali ZILIK završio je kreativnom radionicom akademske grafičarke i profesorice likovne kulture Nikoline Knežević koja je za djecu osmislila vrlo posebnu temu – Čarobne diorame. Djeca su mogla izabrati hoće li njihove diorame prikazivati Podvodni svijet, Šumski svijet ili Svemir, a potom su unutar kartonskih kutija trodimenzionalno izgradili odabrani tematski svijet. Cilj je bio naučiti djecu kako razmišljati o planovima i prostornosti pa su prvo nacrtali skice svojih diorama na papiru, a potom su skicu trebali transformirati u trodimenzionalni prostor smješten unutar kutije. Na radionici je nastao cijeli niz podvodnih svjetova s hobotnicama, morskim psima, ribicama i morskim travama, pokoji svemir s raketom, planetima i zvijezdama i jedna divna šuma sa sovama i lisicom. Ili kako je voditeljica radionice Nikolina Knežević komentirala: “Bilo je najpreslađe”. 🙂
Tijekom cijelog tjedna dugogodišnji sudionik ZILIK-a Milivoj Svoboda vrijedno je krasopisom ispisivao zahvalnice svakom djetetu koje je prisustvovalo na ovogodišnjem Malom ZILIK-u, dok je akademski slikar Nedeljko Tintor boravio u dvorani s djecom gdje je naslikao labuda i jato patkica, ali i izrađivao portrete djece i odgajatelja u ugljenu. S djecom se družila i dugogodišnja sudionica ZILIK-a Marija Igaly koja je djecu podučavala toMAgo tehnici odnosno postupku stvaranja likovnih djela od prirodnih elemenata, najčešće latica cvijeća.
44. ZILIK završio je tradicionalnom izložbom radova nastalih tijekom Velikog i Malog ZILIK-a na kojoj su uručene zahvalnice svim sudionicima, a gospodin Zdenko Barjaković darovao je ZILIK posebno izrađenim zidnim kalendarom kojeg krase fotografije s likovnih radionica ovogodišnjeg ZILIK-a. Ugodnim druženjem na otvorenju izložbe u 20. siječnja 2017. završio je još jedan ZILIK, a iduće godine nas čeka jubilarni 45. ZILIK kojeg s veseljem iščekujemo!
