45. ZILIK – U ZNAKU SNAŽNIH ŽENA
22.-26.01.2018., Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, Karlovac
Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici XX. stoljeća među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić kao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor. Obzirom da se dugi niz godina početak Zimske likovne kolonije obilježavao izložbom hrvatskog doajena, 45. ZILIK smo odlučili posvetiti cijelom nizu žena – doajenki koje su sudjelovale i svojim angažmanom uvelike obogatile povijest ove dugovječne kolonije. Među njima valja istaknuti Nives Kavurić-Kurtović, Mariju Braut, Jadranku Fatur, Ljerku Njerš, Branku Uzur, Almu Orlić, Dubravku Babić, te mnoge druge značajne predstavnice hrvatske umjetnosti XX. i XXI. stoljeća.
Prisjetimo se kako je ideja o pokretanju likovne kolonije unutar Doma za djecu Vladimir Nazor potekla od Dane Grgec, suradnice Doma i supruge predsjednika Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske Petra Grgeca. Dana Grgec je ideju o osnivanju kolonije, koja bi se održavala u domu i bila namijenjena djeci, predložila ravnatelju Doma Petru Caru koji je ideju objeručke prihvatio. I tako je nastao ZILIK.
Na prvom ZILIK-u sudjelovalo je 12 samoukih umjetnika članova Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske, među kojima su i dvije umjetnice, ujedno i suosnivačice ZILIK-a: Katarina Parađ-Vojković i Dragica Belković. Godine 1978. dolazi Katja Wienert–Boldin, Amerikanka hrvatskih korijena s prebivalištem u Londonu, koja je dvadeset godina vjerno podržavala i sudjelovala na ZILIK-u slikajući portrete djece, a jedne je godine na tjedan dana ugostila petero djevojaka štićenica Doma u svojoj kući u Londonu. ZILIK-u se 1981. godine priključila iznimna hrvatska kiparica Milena Lah koja je s djecom izradila grupu figura u drvetu, a književnica Nada Iveljić darovala je domu rukopis svoje knjige “Dječak i pas”. Iste godine zagrebačka fotografkinja Marija Braut posjećuje ZILIK, te kamerom bilježi događanja, da bi nekoliko godina kasnije obogatila fundus Doma donacijom ciklusa fotografija snimljenih na prethodnim kolonijama. Povodom desetog jubileja iznjedrila se i pjesma o ZILIK-u autorice Ksenije Dančulović koju je uglazbio Vlado Dolenec. Iz područja glazbe valja istaknuti i šansonijerku Ladu Kos koja je godinama posjećivala ZILIK i sudjelovala u popratnom umjetničkom programu zajedno s kolegama glazbenicima i glumcima koji su posjećivali i podržavali ZILIK, posebice tijekom Domovinskog rata. Veliki doprinos ZILIK-u dala je i karlovačka umjetnica Vanja Krmpotić kojoj smo posvetili 45. ZILIK.
45. ZILIK svečano je otvoren izložbom karlovačke umjetnice i likovne pedagoginje Vanje Krmpotić pod nazivom Čulnost prirode. Na otvorenju su gosti iz Glazbene škole Karlovac Regina Horvat i Domagoj Vuković izveli skladbe na klaviru i gitari pod vodstvom profesorice Marijane Pajić i profesora Ambrozija Puškarića, a sve prisutne je pozdravio gradonačelnik Karlovca Damir Mandić koji je ukazao na važnost i dugovječnost ZILIK-a. Čast da službeno otvori 45. ZILIK pripala je doktorici znanosti i pomoćnici ministrice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Maji Vučinić Knežević.
Srce ZILIK-a čini Mali ZILIK odnosno likovne radionice koje vode akademski umjetnici, a na kojima se druže i sudjeluju djeca iz Doma za djecu Vladimir Nazor te djeca iz škola i domova diljem Hrvatske. Ove godine su na Malom ZILIK-u sudjelovali: OŠ Grabrik, OŠ Draganić, OŠ Mahično, OŠ Dragojle Jarnević, OŠ Braće Seljan, OŠ Dubovac, OŠ Švarča, OŠ Dubovac, Učenički dom Karlovac, Dom za odgoj djece i mladeži Karlovac, Centar za odgoj djece i mladeži Karlovac, Dječji dom Zagreb – podružnica Laduč i podružnica A.G. Matoš, Dječji dom Vrbina Sisak, Centar za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce, Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek i mnogi drugi.
Velikom ZILIK-u pridružili su dugogodišnji sudionici među kojima su Milivoj Svoboda, Nedeljko Tintor, Katarina Parađ-Vojković, Zoran Durbić, Bojan Kiski, Mira Kos, Ljubica Leš, Ante Živković-Fošar, Željko Zima, Biserka Lovnički i mnogi drugi.
MALI ZILIK
Na Malom ZILIK-u sudjelovali su Lonac, Miran Šabić, Sanja Pribić, Siniša Reberski i Katarina Vojković. Ovaj ZILIK je bio poseban, jer su se voditelji radionica zaista potrudili pa osim što su djeca mogla birati između različitih sadržaja i tehnika iz dana u dan, Lonac i Miran su osmislili po dvije tematski različite radionice pa su djeca mogla doći i prijepodne i poslijepodne i naučiti nešto posve novo.
Čast otvaranja malog ZILIK-a pripala je poznatom vizualnom umjetniku Loncu koji je osmislio dvije različite likovne radionice. Djeca su na jutarnjoj radionici Ime u obliku grafita naučila koja je razlika između grafita i murala, te planiranog i dogovorenog oslikavanja zidova i vandalizma. Nakon uvodnog predavanja djeca su dobila u zadatak oblikovati svoje ime ili nadimak u formi grafita koristeći se različitim oblicima slova. Cilj radionice je bio približiti djeci onaj kreativniji aspekt grafita na koji mogu gledati i kao na umjetnost kaligrafije. Na popodnevnoj radionici Imaginarni likovi djeca su dobila u zadatak osmisliti neki lik tzv. “character” koji često prati grafite na fasadama i dijelom spada pod uličnu umjetnost.
Utorak je bio rezerviran za dvije posve različite radionice koje je osmislio doktor umjetnosti Miran Šabić. Na jutarnjoj radionici Biljke i životinje iz mašte Miran je djecu naučio umjetničkoj tehnici frottage. Frottage ili trljanica je tehnika u kojoj se pomoću olovke ili grafitnog štapića prislanjanjem papira na neku površinu preslikava trag te površine na papir. Polaznici su prvo preslikali različite tragove koje su našli u svojoj okolini i potom su izrezivali različite teksture i oblikovali svoje najdraže biljke i životinje poput psa, zeca, ribe, ali i jednoroga i dinosaurusa.
Na popodnevnoj radionici Moj najdraži predmet djeca su naučila što je to suvremena grafička tehnika Pronto plate litografija. Mali polaznici radionice dobili su u zadatak kemijskom olovkom ili markerom nacrtati svoj najdraži predmet na specijalnoj plastičnoj foliji koju su potom predali Miranu, a on je crtež premazao i otisnuo ga kroz standardnu prešu za duboki tisak. Tako je svako dijete napravilo svoj prvi otisak u pronto plate litografiji!
U srijedu je bila najveća gužva na Malom ZILIK-u, jer su sva djeca htjela izraditi svoju prvu autorsku slikovnicu. Akademska slikarica-grafičarka Sanja Pribić je osmislila vrlo maštovitu radionicu Moja knjiga-razbibriga na kojoj su djeca dobila priliku osmisliti priču i oslikati ju, te uobličiti u formi slikovnice. Na početku radionice Sanja je upitala djecu kako nastaju knjige na što je mala Nika koja ima sedam godina i ide u 1. razred osnovne škole spremno odgovorila: “prvo napišeš i nacrtaš knjigu, pa ju odneseš u tintaru da naprave naslovnicu”.
Nakon uvodnog razgovora o knjigama i slikovnicama i njihovom nastanku od priče preko ilustracija do tiska, te prelistavanja par primjeraka slikovnica, djeca su prionula na posao. Nastale su izuzetno raznolike i maštovite slikovnice, a ZILIK-ovci su uložili puno truda u osmišljavanje naslovnice slikovnice, te razradu priče koju su potom i oslikali u popratnim ilustracijama. Mnogi mališani su htjeli odmah sa sobom ponijeti slikovnice da ih pokažu roditeljima i prijateljima, no zamolili smo ih da se strpe do petka kako bi imali što izložiti na završnoj izložbi, nakon čega je svaki polaznik mogao preuzeti svoju slikovnicu za uspomenu.
Četvrtak je počeo jako veselo. Profesor sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Siniša Reberski na radionici Tajni život slova uveo je djecu u posve neobičan i predivan svijet slova i nebrojenih mogućnosti njihovog likovnog oblikovanja. Siniša je potaknuo djecu da traže u slovima njihovo porijeklo te stvore slike od slova tzv. kaligrafe. Svako dijete je odabralo jedno slovo i pretvorilo ga u lik – ljudski, životinjski, biljni ili u neki predmet. Nacrtane oblike su potom kolorirali i dekorirali, a cilj radionice je bio proširiti spoznaju slovima i razbiti sliku da je pisanje dosadno te da slova služe samo za puko pretvaranje glasova u znakove. Na temelju nastalih radova poput žirafa od slova ‘i’ ili ‘h’, psa od slova ‘h’, rode od slova ‘y’, dupina od slova ‘a’, kornjače od slova ‘d’ ili akvarija od slova ‘u’ zaključujemo kako je cilj radionice definitivno ostvaren.
Mali ZILIK završio je kreativnom radionicom magistrice edukacije likovne kulture Katarine Vojković koja je za djecu osmislila vrlo maštovitu radionicu Vanzemaljac u muzeju na kojoj su djeca izrađivala strip. Na početku su polaznici zatvorili oči kako bi se koncentrirali na uvodnu priču u kojoj oni ulaze u muzej i zagledaju se u jednu neobičnu sliku na kojoj se nalazi vanzemaljac. U jednom trenutku vanzemaljac im počne mahati i pozove ih da pođu s njim, a kada uđu u sliku – tu počinje priča odnosno strip. Nakon uvodne priče Katarina je djeci dala upute kako se izrađuje strip i potom su ZILIK-ovci prionuli na zadatak osmišljavanja priče što su radili s vanzemaljcem nakon što ih je pozvao u sliku. Lijepo je bilo vidjeti da je većina radova imala pozitivan karakter, nitko se nije preplašio nepoznatog stvorenja, već su se s njim sprijateljili i otišli u kino, slastičarnu ili odveli vanzemaljca doma da ih upoznaju sa svojom familijom.
Tijekom cijelog tjedna dugogodišnji sudionik ZILIK-a Milivoj Svoboda vrijedno je krasopisom ispisivao zahvalnice svakom djetetu koje je prisustvovalo na ovogodišnjem Malom ZILIK-u, dok je akademski slikar Nedeljko Tintor boravio u dvorani s djecom gdje je pastiricu s kravama i konjima na ispaši, a izrađivao je i portrete djece. S djecom se družila i dugogodišnja sudionica ZILIK-a Marija Igaly koja je djecu podučavala toMAgo tehnici odnosno postupku stvaranja likovnih djela od prirodnih elemenata, najčešće latica cvijeća.
Obzirom da se kraj 45. ZILIK-a ove godine poklopio s Noći muzeja, odgajatelji i štićenici doma osmislili su kratku predstavu u kojoj su nas, uz glazbenu pozadinu gonga, poučili važnim činjenicama u životu citirajući izreke poznatih osoba ili citate iz poznatih književnih djela i bajki, a izdvojit ćemo ih nekoliko:
“Ako ikada posumnjaš u to da li možeš letjeti, više nikada nećeš moći to učiniti.”
“Prijateljstvo je najteža stvar na svijetu za objasniti. To nije nešto što se uči u školi, ali ako nisi naučio što je smisao prijateljstva, uistinu nisi naučio ništa.”
“Svako je dijete umjetnik. Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja.”
“Samo treba vjerovati, imati povjerenje i malo vilinske prašine. Ponekad život shvaćamo suviše ozbiljno i trudimo se potisnuti činjenicu da magija zaista postoji u svakom od nas. Da bismo to ispravili moramo vjerovati. Ukoliko još uvijek niste uspjeli u nečemu, to ne znači da je nemoguće, samo znači da niste pronašli pravi način i da se treba nastaviti truditi. Treba vjerovati u prirodni slijed događaja. Tada ćemo uživati.”
“U životu nije bitno raditi velika djela, puno je bolje napraviti mnogo malih djela, ali s puno ljubavi!”
Nakon inspirativne izvedbe u kojoj su sudjelovali Luka, Dominik, Sven, Ljubica, Mateo, Zvone, Gaby i Maja svečano su uručene zahvalnice svim sudionicima 45. ZILIK-a. Završetak 45. ZILIK- a tradicionalno je obilježen izložbom radova nastalih tijekom Velikog i Malog ZILIK-a, a izložbu je svečano otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marijana Tomičić.
Na kraju od srca zahvaljujemo svim djelatnicima Doma za djecu Vladimir Nazor tj. Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, akademskim umjetnicima koji su održali radionice za djecu na Malom ZILIK-u, umjetnicima koji se druže svake godine s nama na Velikom ZILIK-u i ponajviše djeci koja se uvijek odazovu u velikom broju i druže s nama tijekom ZILIK-a u pozitivnoj atmosferi koja potiče kreativnost, maštu, likovni izričaj i u kojoj se stvaraju nova prijateljstva. Do sljedećeg ZILIK-a kojeg željno iščekujemo završavamo s inspirativnim geslom:
“Život je san! U snovima ne možeš pogriješiti. U snovima možeš što god poželiš.”
