Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!

Marko Vrdoljak

Apsorpcija ljepote

 

 

“Snaga svake ideje proizlazi iz energije njenog stvoritelja. Isto tako, snaga svakog čovjeka pronalazi korijene u vjeri i spoznaji samoga sebe. Sve velike ideje proizlaze iz samosvijesti i samospoznaje njenog tvorca i njegove sposobnosti da tu ideju i sebe predstavi svijetu. Poštujući i učeći od drugih, te ideje i njihovi tvorci postavljaju putokaze koje treba slijediti, te definirajući svoju prošlost skiciraju nacrte budućnosti.”  (Marko Vrdoljak)

Što je umjetnička fotografija i koja je razlika između umjetničke i novinske fotografije? Tim pitanjima bavila se prva debata organizirana u fotografskom atelijeru Marka Vrdoljaka. Galerija zamišljena kao mjesto druženja ljubitelja fotografije u Zagrebu, mjesto održavanja predavanja i prezentacija fotografske i video umjetnosti postala je ujedno i mjesto zanimljivih debata. U galeriji je postavljeno preko 150 fotografija Marka Vrdoljaka kao presjek tri svjetske izložbe koje su gostovale u Bruxellesu, Chicagu i Washingtonu, te sukus autorovih dosadašnjih fotomonografija i izložbi. Debate se odvijaju u organizaciji Fotografskog kutka s temama razlika između umjetničke i novinske fotografije, slikanja u interijeru i eksterijeru, etičnosti objavljenih fotografija i nizom drugih zanimljivih tema.

Dobitnik nagrade Hrvatska novinska fotografija Kristijan Tabet i dobitnik nagrade “Tošo Dabac” Marko Vrdoljak, na prvoj održanoj debati razgovarali su o sličnostima i razlikama umjetničke i novinske fotografije.

Intuitivno bilježenje ljepote

Slušajući razgovor bilo je moguće iščitati neke osnovne karakteristike i princip Vrdoljakovog rada. Umjetnički fotograf koji preko deset godina radi na promociji hrvatskih ljepota u svijetu tek je u svojim tridesetima otkrio ljepotu fotografije. Iz objašnjenja da ne snima ono što gleda već ono što osjeća, vidljivo je da se radi o fotografu koji se oslanja na intuiciju. Njegova vještina nije oblikovana kroz niz fotografskih radionica ili pročitanih knjiga o fotografiji, već uči kroz iskustvo – fotografirajući. Svoj talent polaže na vjeru u sebe i svoju intuiciju. Gledajući fotografije koje su ga fascinirale iščitava boje, oblike i kadrove koje one donose.

Vrdoljak je do sada napravio cijeli niz fotomonografija koje tematski obrađuju hrvatske prirodne ljepote – Nacionalni park Brijuni, Nevjerojatna Hrvatska, Nezerine, Nacionalni park Risnjak, Zagreb, Zagrebačka županija, Stvaralaštvo Dominikanaca u Hrvatskoj i Lošinj Archipelago. Mnogi bi se zapitali po čemu su te fotografije umjetničke i što ih razlikuje od običnih “razglednica” fotografija? Odgovor leži u percepciji njegovih fotografija iz kojih je razvidno da Marko ne pristaje na kompromise. Ne pristaje na stvaranje čiste dokumentarističke fotografije, već i posve banalne motive prikazuje s dozom poetike. Njegove fotomonografije ne prikazuju puku faktografiju hrvatskih krajeva, već prenose atmosferu, ambijentalnost i dušu pojedinog predjela Hrvatske.

Umjetnička fotografija ne dokumentira bilo koji trenutak, ona bilježi onaj tren u kojem neka radnja, predmet ili pejzaž otkrivaju svoj dublji smisao, svoju srž. To je ključna razlika između fotografije koja je lijepa zato što prikazuje lijep motiv i fotografije koja utječe na promatrača jer prenosi emociju. Dosadašnji opus Marka Vrdoljaka sadrži raznoliki spektar kako motiva i tematika, tako i odabira kadrova i kompozicija – od impresivnih zračnih panoramskih pogleda do fokusiranja na pojedine detalje.

Raznolikost percepcije

Želeći prikazati ono što je nevidljivo bira neobičan kadar dominantne robustne strukture dubrovačkih zidina čiju reljefnost naglašavaju bočne zrake sunca. Na površini zida svojim glatkim oblikovanjem ističe se skulptura sv. Vlaha. Posvećenost detaljima vidljiva je iz krupnih kadrova poput onoga alke na starim drvenim vratima ili bogato ukrašene ključanice sa stiliziranom kvakom. Poetika prizora prisutna je u detalju skulpture na fontani koju uokviruju nepravilne linije vode koja teče.

Nanizani stupovi klaustra, odnosno ogoljela debla stabala vidljiva kroz jesensku izmaglicu svjedoče o ritmičnosti kompozicija različite tematike. Sličan ritam stvaraju i grančice prekrivene smrznutim snijegom lišene potencijalnog remećenja ostvarenog ritma lišćem. Cjepanice, kamenje, crijepovi, slojevi stijena, stepenice i vrlo često popločane ulice motivi su koje Marko bilježi krupnim kadrom stavljajući naglasak na bogatstvo njihovih oblika i karakterističnih formi koje grade svojim ritmičnim ponavljanjima.Bogata tekstura starih knjiga nanizanih na polici i osvjetljenih zlaćanom bojom stvara bogat ritam nepravilnih vertikalnih linija oštećenih dugim periodom postojanja.

Liričnu kompoziciju oblikuje kadar nanizanih korištenih ciglenih tegli koje svojim kružnim oblicima ispunjaju površinu dok vertikala jedinog cvijeta na fotografiji, tople ružičaste boje, stvara poetiku izričaja. Jedna od rijetkih fotografija s motivom glomaznih nebodera ispunja cijelu površinu fotografije stvarajući tonski raster površine.

Tekstura mora

More, najljepši hrvatski biser, čest je motiv na Markovim fotografijama. Prikazao ga je u najrazličitijim dobima dana i godine, bilježeći bogatstvo njegove strukture i forme. Jedan od najljepših trenutaka zabilježen je na fotografiji gdje čamac plovi morem koje se zbog refleksije sunca pretvara u tekuće zlato. Bonaca je savršeno dočarana na fotografiji puste barke koja se zrcali na površini mora, djelujući poput hiperrealističnog ulja na platnu. Sličan dojam, ali u drugačijem tonalitetu, pruža panoramska fotografija luke Magazini gdje se olovno nebo oslikava na površini vode. Posve drugačiji karakter mora dočarava fotografija luke i brodica. Dojmu crno-bijele fotografije pridonosi srebrni odsjaj mora stvarajući efekt rasterne površine jedne grafike.

Idilične kompozicije realizirane su kadrovima fasada s izraženim karakterom. Primjerice, vodoravna kompozicija drvenog oplošja manje kuće s naglaskom specifičnog starinskog kvadratnog prozora i bogatim bršljanom u gornjoj trećini drvene kuće stvara gotovo bukoličku atmosferu. Sličan dojam ostavlja i kadar nježne pastelne fasade kuće s naglašeno modrim polukružnim drvenim vratima i malim kvadratnim prozorom. Spokojan ambijent dočaran je kompozicijski savršeno usklađenim arhitektonskim elementima čijoj bajkovitosti doprinosi sloj svježe nanesenog snijega na fasadi.

Poezija fotografije

Fotografije lirskog karaktera svjedoče o poetičnoj duši fotografa. Vrdoljak ne odvaja različite vrste umjetnosti. On vidi poetiku književnosti, slikarstva ili kiparstva u svakoj mentalnoj slici koju projicira prije nego ju materijalizira na fotografiji. Obzirom da ne djeluje po nekom određenom predlošku snimanja, Vrdoljak uvijek nosi svu opremu sa sobom kako bi mogao snimiti fotografiju na način na koji ju osjeća kad je primijeti. Takve atmosferične fotografije posebice se ističu među zimskim motivima prirode.

Bogatstvo boje, tekstura i svjetlosti uhvaćenih u šumskom kadru stvara fotografije koje graniče s apstrakcijom ostajući pritom na granici čitljivosti. Minimalizam prisutan na fotografijama pojedinih segmenata iz prirode, fokusiranjem na jednu komponentu ističe cijelo bogatstvo tog elementa. Iz bjeline neugažene površine svježeg snijega izvire gola grančica prekrivena snijegom koji svjetluca pod zrakama svjetlosti. Sva “radnja” prikaza fokusirana je u prvom planu fotografije gdje vertikala grane prelazi u horizontalnu sjenu, dok snježna bjelina čini idiličnu kulisu prikaza. Nepomućena ljepota prirode biva zabilježena u svom punom sjaju.

Punoća boja jadranskog podmorja, bogatstvo tekstura i ritmizacija ostvarena na kadrovima arhitektonskih i prirodnih elemenata, panoramski prizori ljepota hrvatskih otoka iz zraka, ambijentalnost mediteranskih prikaza i liričnost pojedinih detalja karakteristike su fotografskog opusa Marka Vrdoljaka. Oni svjedoče o umjetničkom daru autora koji bira kompoziciju i kadar ovisno o raspoloženju i načinu viđenja pojedinog objekta, koncepcije ili ideje. Odabirom specifičnog kuta snimanja ili fokusiranjem na pojedini detalj koji ga je zaintrigirao, Vrdoljak stvara ambijentalnu fotografiju koja prenosi emociju i doživljaj. Riječ je o fotografu koji piše o ljepotama svoje  zemlje fotografskim medijem. Izričaj, vještina gledanja i zapažanja, te urođeni osjećaj za fotografiju ključne su odrednice kako njegovog karaktera, tako i njegovog stvaralaštva. Ili kako je jednom prilikom sâm rekao “ne snimam ono što gledam, nego što osjećam – to je moj izričaj”.

GALERIJA