6.5.2024.-31.5.2024., Galerija grada Krapine
30.7.-28.8.2025., Galerija Pik, Rab
Grad kao materijalizirana ideja o zajedništvu počiva na identitetskim odrednicama u području jezika, nacionalnosti, kulture i povijesti te protokom vremena formira diferencirane društvene zajednice koje oblikuju jedinstvenu dinamiku. Te fascinantne konglomeracije logično su strukturirane, obuhvaćajući sve potrebne resurse za opstojanje, čime se postiže vlastita autonomija sa snažnim osjećajem pripadnosti koji vlada među građanima. Identitet pojedinca tako neminovno postaje uvjetovan kulturom i poviješću vlastite zajednice, grada i države.
Uzimajući fenomen grada kao inspiraciju i poticaj za umjetnički izričaj, Marina Fernežir interpretira bogatstvo i raznolikost europskih gradova, slaveći pritom bogatstvo i ljepote kulturne baštine, umjetnosti i povijesti vlastite zemlje, koja je postala članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine.
Kao magistra konzerviranja i restauriranja, Marina Fernežir u potpunosti je ovladala tehničkim vještinama oblikovanja klasičnih crtačkih i slikarskih formi, što joj je omogućilo potpunu slobodu u traženju, eksperimentiranju i razvoju vlastitog likovnog senzibiliteta. Raznolikost povijesti, tradicije, običaja te atmosfere pojedinog europskog grada, autorica je izrazila kroz bogati dijapazon međusobno posve različitih likovnih pristupa prilikom interpretacije kulturne, povijesne i arhitektonske baštine pojedinog grada. Tako u ciklusu “Hommage gradovima Europe” nailazimo na upotrebu različitih formata, podloga (medijapan ili platno), tehnika (akril, ulje, kombinacija akrila i tempere, povremeno korištenje kolaža) te bogatih i raznovrsnih stilskih pristupa. Od akromatskih i monokromatskih prikaza preko krajnje ekspresivno kolorističnih izraza pa sve do građenja kompozicije linijskim titravim crtežom ili pastuozno slikarski oblikovanog volumena urbanih veduta. Nit poveznica među djelima je bogata ekspresija kontinuirano prisutnog snažnog kolorita te posve individualan pristup interpretaciji pojedinog grada.
U maniri titravog linijskog crteža nastaju monokromatske interpretacije Bratislave, Stockholma i Zagreba. Okomiti kadar užurbane ulice u centru grada privlači pažnju masom zbivanja koja se u donjem dijelu slike stapaju u jednoličnu plohu, dok zvonik predstavlja okomito težište, a jarka crvena boja daje konačni pečat dojmu Bratislave. U komplementarnoj zelenoj boji, umjetnica oblikuje vizuru Stockholma pri čemu naglašeno dijagonalno kretanje linija pruža protutežu vodoravnoj vizuri bloka kuća uz more. Uz Zagreb, Stockholm je umjetnica interpretirala u dva navrata. Drugi prikaz upriličio je jedan od rijetkih panoramskih pogleda na grad pri čemu koloristične plohe građevina u daljini prirodno korespondiraju s ritmom lebdećih balona nad gradom. Marina Fernežir rodni Zagreb interpretira kroz dva kadra Trga bana Jelačića fokusirajući se na ključne markacije u prostoru – kip bana Josipa Jelačića i Manduševac. Oba prikaza glavnog trga linijski su oblikovana u prepoznatljivoj zagrebačkoj plavoj boji. U istom duhu utjelovljeni su Bukurešt, Ljubljana i Vilnius, s ključnom razlikom u tretmanu podloge. Naime, pozadina je definirana intenzivnom nijansom žute ili zelene boje što u konačnici daje specifičnu metafizičku auru gradovima. Iako je linija u pravilu dominantno gradivno sredstvo prilikom oblikovanja kompozicija spomenutih gradova, radovi su izvedeni u slikarskim tehnikama ulja, tempere i akrilika.
Posebnu cjelinu čine djela u kojima autorica primjenjuje motive iz svojih drugih ciklusa, poput kolorističnih stabala šume između kojih smješta naglašeno horizontalni format s prikazom Berlina. Kompozicijski i koloristički originalna interpretacija obogaćena je tornjevima, zvonicima i poznatim Der Berliner Fernsehturm koji komplementiraju i prate dinamiku vertikala stabala. Posve drugačiji dojam i karakter prati prikaz Budimpešte gdje koloristični lebdeći krugovi djelomično dokidaju realističan prikaz poznatog Széchenijevog lančanog mosta. Nadrealistični moment pronalazimo u kompozicijskoj podjeli prikaza na zlatni rez u čijem užem dijelu dolazi do rastakanja vizure grada, ali i samih lebdećih krugova. I u prikazu Sofije prisutna je distorzija odabranog kadra pri čemu se u samom središtu slike stvara dojam mogućnosti prodora u neku drugu dimenziju.
Povremeno nailazimo na okvire unutar okvira, koji dodatno potenciraju fokus na središte zbivanja, kao što je to slučaj u prikazu Beča i Varšave. Crveno-bijeli kontrast povezuje prikaze Tallinna i Vallette, iako su interpretacije u potpunosti drugačije. Tallinn je dočaran kroz okomiti kadar s mnoštvom ljudi okupljenih na središnjem trgu, dok je Valletta utjelovljena u maniri grba ili poštanske marke s dva koloritski i gradivno posve drugačije interpretirana motiva.
Slavna povijest Rima sažeta je u kontemplativnosti plavičastih tonova koji slikarskim potezom izmiču fokusiranju na pojedini detalj drevnog Forum Romanuma. Čuvene monumentalne ruine nenametljivo, ali duboko emaniraju burnu povijest vječnog grada. Zadržavajući se u hladnoj paleti boja, autorica Helsinki definira fasetnim građenjem ploha koje su povremeno obrubljene ili akcentuirane tankom isprekidanom linijom. Stječe se dojam akvarelnih mrlja, čije obrisne linije u konačnici definiraju motive u mjeri razlučivosti i time cjelokupni prikaz ostaje u području figuracije. Sličan pristup gradnje motiva pronalazimo i u prikazu Rige, ali sa značajnim odmakom u kontekstu primjene vrlo smjelih boja.
U posve drugom koloritskom spektru, smjestile su se interpretacije Barcelone i Pariza koje povezuje dominantna crvena boja. Puls Barcelone osjećamo kroz užurbano gibanje noćnog života, dok je dinamika Pariza koncentrirana u mnoštvu ljudi okupljenih ispred Notre Dame.
Suzdržani kolorit, odnosno gotovo izostanak istog, prisutan je u interpretaciji Praga. Jedini akromatski rad prenio je melankoličnu atmosferu hladnog maglovitog dana. Središnji prikaz omeđen je s obje strane nizom manjih formata narativnog karaktera koji bude asocijacije na razglednice i analogne filmove. Potpunu suprotnost koloritski i atmosferski prigušenom Pragu, predstavlja triptih s vizurama Varšave. Krajnje zasićena kompozicija sadrži tri stilski posve različite interpretacije odabranih motiva grada dodatno potencirane okvirom od kolaža fotografija. Triptih objedinjuje raznolikost stilova i tehnika primijenjenih u ostalim radovima – od crtačkog i slikarskog do akromatskog i monokromatskog.
Marina Fernežir kao magistra konzerviranja i restauriranja čuva, njeguje i vodi brigu o našoj kulturnoj i umjetničkoj baštini te civilizacijskim tekovima, dok iz pozicije slikarice slavi bogatstvo, ljepotu i raznolikost europskih gradova kroz likovne izražajne mogućnosti. Stečeno znanje i vještina stvaranja, uz poštivanje povijesti i tradicije, omogućuju umjetnici slobodu istraživanja kroz nove pristupe slikarskom izrazu. Kao što sama autorica kaže, slikajući svijet stvarne imaginacije ona pokazuje neminovne promjene, nadogradnju iskustva i poznanstva te kreiranje nekih novih spoznaja. Interpretirajući raznolikost i bogatstvo pojedinih europskih gradova, Marina Fernežir pomiče vlastite granice umjetničkog stvaralaštva i to prvenstveno kroz likovnost odnosno istraživanje kompozicije, ravnoteže, moć kontrasta, ulogu kolorita, ali i simboliku izrečenog. Na nama pak ostaje da prepoznamo gradove kao “zrcala naše stvarnosti” i u njima pronađemo jedinstvo različitosti.
Fotografije s otvorenja izložbe u Galeriji grada Krapine (autor fotografija - Ivan Hlebec):
Fotografije s otvorenja izložbe u Galeriji Pik (autor fotografija: Ivo Šubić):
