8.-31.3.2024., Samoborski muzej
Na zadnjem katu Samoborskog muzeja, u preuređenom prostoru za povremene izložbe, sve do kraja ožujka otvorena je samostalna izložba “Želje i snovi ili oni i ja” akademske umjetnice Maje Cipek. Continue reading →
“All good criticism should be judged the way art is. You shouldn’t read it the way you read history or science.”
Na zadnjem katu Samoborskog muzeja, u preuređenom prostoru za povremene izložbe, sve do kraja ožujka otvorena je samostalna izložba “Želje i snovi ili oni i ja” akademske umjetnice Maje Cipek. Continue reading →
Autoportret, kao jedna od najstarijih likovnih tema, od 2008. godine interpretira se u sklopu trijenalne izložbe autoportreta u Samoboru. Ono što intrigira kod teme autoportreta, osim likovnih karakteristika poput prepoznatljivog rukopisa i odražavanja duha vremena, jest način na koji umjetnik percipira samog sebe. Vrlo složeni procesi socijalne interakcije ključni su u temi autoportreta o čemu svjedoči anegdota koju izbornik Prvog trijenala hrvatskog autoportreta Guido Quien spominje u svom tekstu navodeći kako je jedan od autora-darovatelja zbirke Lukin komentirao: “Čini mi se da sam htio naslikati sebe, a sad pitam tebe jesam li to ja?”. Polarizacija viđenja samoga sebe – kako vidimo sami sebe, a kako nas vide drugi, tek je naznaka beskonačnih različitosti pristupa autoportretu.
U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu trenutno možete pogledati veći broj izložbi od kojih posebno ističem dvije samostalne izložbe vrijedne posjeta.
Crtež je kroz povijest umjetnosti često bio percipiran kao svojevrsna predradnja drugih oblika likovnog izričaja poput slikarstva, kiparstva i arhitekture, no mnogi umjetnici su ga izuzetno cijenili pa je tako i sâm Salvador Dalí rekao kako je crtanje najiskrenija umjetnost u kojoj nema mogućnosti varanja – ona je ili dobra ili loša. Bez ometajućeg faktora boje, umjetnik ostavlja trag oblikujući prikaz gradacijom tonaliteta, jačim ili slabijim pritiskom grafita, te uspravnijim ili polegnutijim kutem držanja olovke. Unatoč stoljetnoj sekundarnoj funkciji, crtež je danas prihvaćen kao zasebna i jednakovrijedna umjetnička disciplina što potvrđuje i izniman opus Davora Vrankića.
SUPTILNA IRONIJA U KOLORISTIČKIM KOMPOZICIJAMA JADRANKA REBECA
Izložba Jadranka Rebeca pod nazivom “Od figure do apstrakcije” u Muzeju Mimara predstavljena je kao izložba retrospektivnog karaktera koja kroz prezentaciju slika i objekata ukazuje na nekoliko slikarskih pozicija autorovog 40-godišnjeg umjetničkog rada. Ako slučajno niste čuli za ovog iznimnog slikara, razlog tome vjerojatno leži u činjenici kako je Jadranko Rebec već sa 24 godine preselio u Hamburg gdje i danas živi i radi. Rođen je 1946. godine u Zagrebu, a slikarstvo je diplomirao 1977. godine na Sveučilištu likovnih umjetnosti u Hamburgu. Uz umjetničko djelovanje radi i kao profesor na likovnom fakultetu Sveučilišta primijenjenih znanosti. Continue reading →
Po prvi put otkad je PerceiveArt lansiran 13.11.2013. na portalu imamo gostujuću likovnu kritičarku! Draga kolegica povjesničarka umjetnosti Svetlana Grubić Samaržija je za vrijeme svog boravka na rezidenciji u Amsterdamu pogledala pregršt odličnih izložbi (sveukupno 14 izložbi u 15 dana), a za PerceiveArt je napisala osvrt na izložbu Hockney – Van Gogh. Kakva je izložba i što su posjetitelji mogli razgledati u puna tri mjeseca koliko je trajala saznajte u tekstu!
Umjesto uobičajenog španciranja po zagrebačkoj špici mnogi su odlučili sunčanu subotu provesti na Jabukovcu. Povod je bio ovogodišnji Cash&Carry koji je standardno počeo u 10 sati, no posjetitelji su ove godine uranili i već počeli stizati prije službenog otvorenja, a oko 11 sati već su izlazili iz zgrade Akademije s kupljenim radovima.
Izložbe u javnom prostoru već odavno nisu nepoznanica, a ukoliko ste posljednjih dana šetali Savskom ulicom sigurno ste zamijetili aktualnu izložbu “Zagreb full color 19” pozicioniranu ispred Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Riječ je o međunarodnoj izložbi slika izvedenih u tehnici digitalnih otisaka na ceradnom platnu koja pršti snažnim i ekspresivnim bojama što ne čudi obzirom da je izložba inspirirana Međunarodnim danom boja koji se tradicionalno obilježava na prvi dan proljeća 21. ožujka. Obilježavanje Međunarodnog dana boja usvojeno je 2008. od Međunarodnog udruženja za boje (AIC – International Colour Association), a na prijedlog Portugalskog udruženja za svjetlo. Odlučeno je da Dan boje bude na ekvinocij – kada dan i noć jednako traju, što se simbolično odnosi na komplementarnu prirodu svjetlosti i tame, svjetla i sjene.
Centar savremene umjetnosti Crne Gore u suradnji s Fakultetom likovnih umjetnosti Cetinje i Fondacijom “Ćano Koprivica” po prvi je put organizirao Bijenale mladih umjetnika i umjetnica pod nazivom “Art ex-yu” u Podgorici. Izložba je privukla pažnju kvalitetnim odabirom umjetnika i odličnim postavom radova. Svaki autor je adekvatno prezentiran u zasebnoj prostoriji pa se posjetitelj može maksimalno posvetiti upoznavanju lika i djela pojedinog autora. Radovi variraju u tematici od osobnih priča, preko eksperimenata u odabranom mediju sve do univerzalnih tema, dok se zastupljene tehnike kreću od prostornih crteža, crteža na papiru i zidu, preko objekata i slika u kombiniranoj tehnici pa sve do ambijentalnih svjetlosnih instalacija.
Najveće i najrazvikanije ne znači nužno i najbolje. Najveći broj posjetitelja nije mjerilo kvalitete već često rezultat “igranja na sigurno”. Primjerice, ako ugostite zvučno ime poput nekog od svjetski poznatih velikana posjet je zajamčen. S druge strane, veliki odaziv publike može biti i posljedica odličnog marketinga ustanove što opet ovisi o mogućnostima određenog muzeja ili galerije tj. pitanja imaju li dovoljno stručnog kadra i financija koje mogu uložiti u promociju izložbe. Nadalje, postavlja se pitanje – što izložbu čini dobrom izložbom? To nije samo stvar ukusa sviđaju li nam se predstavljeni radovi ili ne. Kvalitetna izložba podrazumijeva cjelokupan doživljaj – od načina odnošenja osoblja u muzeju spram posjetitelja prilikom dolaska u muzej i razgleda izložbe, preko kvalitetnog likovnog postava koji informira posjetitelja, pruža relevantne i zanimljive informacije o prezentiranom sadržaju, te ga smisleno vodi kroz izložbu, a u konačnici neizostavna je i kvaliteta prezentiranog sadržaja. Cijeli dijapazon najsitnijih detalja pridonosi cjelokupnom iskustvu doživljaja pojedine izložbe.
U prvom ovogodišnjem tekstu skrećemo pažnju na niz odličnih projekata među kojima su svoje mjesto pronašle i izložbe koje su možda prošle ispod radara nacionalnih medija, jer su manjeg opsega ili su realizirane u manjim gradovima, galerijama i muzejima, a zavrijedile su pažnju kvalitetom, originalnošću i izvedbom.