“You have to write the book that wants to be written.”
Naslovnica monografije Ivo Dulčić
Ivo Dulčić – Stradun, oko 1950., Umjetnička galerija Dubrovnik
Dugo očekivana monografija Ive Dulčića, jednog od najvećih dubrovačkih i hrvatskih slikara XX. stoljeća, ugledala je svjetlo dana u godini u kojoj se obilježava stota obljetnica njegovog rođenja. Požeška biskupija, Moderna galerija u Zagrebu i Matica hrvatska izdavači su ove opsežne Dulčićeve monografije proizašle iz pera Igora Zidića, dok su recenzenti cijenjeni povjesničari umjetnosti Željka Čorak i Tonko Maroević. Monumentalno djelo na 640 stranica s više od 500 reprodukcija objedinjuje ne samo faktografiju o životu i djelu Ive Dulčića, već i kontekst vremena i mjesta u kojem je umjetnik djelovao, kao i bivstvo “modernog slikara kolektivne ljudskosti, slikara zajedništva i sudjelovanja” koje je mogao interpretirati samo iskonski poznavatelj Ive Dulčića.
Continue reading →
Naslovnica fotomonografije
Pariz, 2010.
Što toliko intrigira, fascinira i privlači ljudski um razotkrivanju ženskog tijela? Golo ljudsko, posebice golo žensko tijelo, od samih početaka čovječanstva pa do danas ostalo je vječna tema i inspiracija umjetnicima. Dan danas akt je zastupljen u svim sferama umjetnosti od klasičnog crteža, preko slike i skulpture, do medija fotografije, videa i performansa. Korišten i interpretiran na različite načine akt je snažno sredstvo komunikacije sa svijetom koje i dalje izaziva cijeli niz emocija i reakcija – znatiželju, uzbuđenje, zanesenost, opsesiju, nadahnuće, zgroženost ili sram.
Continue reading →
Naslovnica monografije Gordane Bakić
Gordana Bakić
Djelo kao proces
Kao što je u životu bitno putovanje, a ne odredište, tako je u radu Gordane Bakić ključan proces, a ne završni proizvod. “Nevidljivo učiniti vidljivim, analizirati i informirati, neprestano mijenjati perspektivu pojedinca, te uvijek biti u pokretu” citat je Gordane Bakić koji ponajbolje naznačuje što čitatelj može očekivati unutar korica nedavno izdane monografije odnosno umjetničke knjige posvećene njenom dosadašnjem radu.
Continue reading →
Odrazi, 2013.
Naslovnica
Banijanski most, 2008.
“Jedan od mojih glavnih ciljeva u vlastitoj umjetničkoj ekspresiji tušem je izbjeći ambis “dopadljivosti”, “ukusnosti”, “lijepoga” i bilo kojeg duboko ukorijenjenog formalizma. Istovremeno, želim postići direktnu, spontanu, sirovu ekspresiju s težištem na osobnom i autentičnom umjetničkom rukopisu… ja ću stvoriti svoj oblik, crtačku teksturu i vlastitu morfologiju linije. Ona mora biti izvorna, direktna materijalizacija i “otisak stope” tijeka mojeg uma i njegove strukture, kao i mojih osjećaja koji prate taj tijek. I kada se takav događaj “desi”, on po svojoj prirodi sadrži “jasnoću” i umjetničku iskrenost. Ovim pristupom vjerujem da ću stvoriti izvornu umjetnost, izvornu u samom korijenu, moju vlastitu umjetničku gramatiku.”
Continue reading →
Dominik Škunca – crteži
Dominik Škunca – naslovnica
Dominik Škunca – crteži
Arhitekt, kipar, slikar i grafičar Dominik Škunca pokazivao je fascinaciju umjetnošću od samih početaka. Oduvijek ga je zanimalo crtanje, kiparstvo, arhitektura, pomno je istraživao umjetničko blago i spomeničku baštinu gradova u kojima je obitavao. Pariz je bio presudan za izbor arhitekture, ali pritom nikada nije prestao crtati prema sjećanju, slikati uljenim bojama, izrađivati plitke reljefe i stilizirane kipove. Usporedno sa studijem arhitekture pohađao je kolegije koji su mu omogućili razvoj i spoznaju na drugim poljima umjetnosti, kao što su svladavanje proporcija i volumena, crtanje i modeliranje. Ljubav prema drevnim tehnikama i ikonografijama prošlosti srednjovjekovnih i dalekoistočnih kultura očituje se u njegovim ovodobnim inačicama klasične religiozne ikonografije.Continue reading →
Zaboravljeni bicikl, 1998.
Čovjek s biciklom, 2000.
“Nemam poruku, ne propitujem ništa, samo fotografiram” citat je kojim započinje fotomonografija Prag Stanka Abadžića. Autor bilježi svoj Prag kroz ambijente koji nestaju portretirajući obične ljude u obavljanju svojih svakodnevnih poslova na periferiji grada.Continue reading →
Mehmed Zaimović – Iz ciklusa Bol, 1994.
Naslovna strana monografije
Dževad Hozo
Publikacija Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – likovni umjetnici i arhitekti u izdanju Matice hrvatske Sarajevo i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine nudi pregled stvaralaštva osmorice eminentnih akademskih umjetnika kroz različite vidove interpretacija. Dževad Hozo, Boško Kućanski, Franjo Likar, Affan Ramić, Ivan Štraus, Petar Perica Vidić, Mehmed Zaimović i Braco Dimitrijević primjer su stvaralaštva „kolektivne individualnosti“ definirane društvenom, kulturnom, geografskom i povijesnom uvjetovanošću. Continue reading →
Ljubavnici, 1932.
Naslovna strana
Samobor, 1952.
Snažna ličnost Vilima Svečnjaka, umjetnika promjenjivog izričaja i jasnih političkih stavova, ostavila je neizbrisiv trag i utjecaj na hrvatsku umjetnost. Svestranost njegovog karaktera rezultirala je angažmanom na mnogim područjima poput crtanja, slikanja, grafičkog dizajna, scenografije, muzeologije i kritike.Continue reading →
Radost nakon povratka, 2001.
Naslovna strana monografije
Razmišljanje, 2001.
U izdanju Matice hrvatske u Sarajevu i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Stanko Špoljarić predstavio je jednog u nizu svećenika koji su svoju vjeru propovijedali ne samo kroz molitvu i dijalog s Bogom i vjernicima, već kroz umjetničko djelovanje u svrhu produbljivanja osobne vjere, ali i promicanja temeljnih vrednota Evanđelja.Continue reading →
Slika idealnog grada iz Urbina
Naslovna strana
Palača obitelji Pertis u Cresu
Arhitekt, urbanist i teoretičar Andrija Mutnjaković, poznat po arhitektonskom i urbanističkom projektiranju, te pisanju studija iz teorije i povijesti arhitekture, napisao je opsežnu monografiju u kojoj je obuhvatio prethodna istraživanja kulturne baštine objavljena u knjigama “Arhitekt Lucijan Vranjanin” i “Arhitektonika pape Siksta V.”, te ih nadopunio novim analizama i promišljanjima. Krajnji rezultat je monografija pod nazivom “Idealan grad”. Ova značajna publikacija donosi važne rezultate dugogodišnjeg autorovog istraživanja relevantnih umjetnika i humanista hrvatskog porijekla u osmišljavanju ideje grada.
Continue reading →
