10.11.2025., Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
U ponedjeljak 10. studenog 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je svečana dodjela Nagrada Hrvatskog muzejskog društva za 2024. godinu u sklopu koje sam dobila prvo, a vjerojatno i zadnje, priznanje za svoj rad od strane struke. Naime, dobila sam Posebno priznanje za realiziranu izložbu za izložbu “ZILIK – 50 godina”.
Zašto kažem prvo, a vjerojatno i zadnje priznanje od strane struke? Zato što je nezavisnim kustosima praktički nemoguće i neizvedivo konkurirati mastodontima poput MUO, Klovićevih dvora, Umjetničkog paviljona tj. ustanovama u kulturi koje imaju svu potrebnu infrastrukturu, osoblje i konkretan novac za realizaciju impozantnih projekata od velikog nacionalnog značaja.
Tim više sam mislila da nemamo apsolutno nikakve šanse, prvo jer sam nezavisna i samostalna kustosica i nikako nisam tiha, pokorna i poslušna, te drugo, jer je organizator ustanova koja nije ustanova u kulturi već socijalna ustanova kojoj je umjetnost sekundarna djelatnost! Upravo iz svega navedenog neizmjerno sam ponosna i zahvalna, jer smo ovim priznanjem dokazali kako i mali i marginalizirani mogu donijeti promjenu, mogu učiniti ogromnu stvar, ako iskreno u to vjeruju i ako daju sve od sebe, ali doslovce sve – i posljednji atom snage, vjere i odlučnosti kako bismo napravili izložbu dostojnu polustoljetnog postojanja jedne od najplemenitijih i najposebnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj! I uspjeli smo! Ne, nismo dobili nagradu, ali vjerujte mi, meni je ovo priznanje doslovce kao da smo osvojili Oscara!
Sav profesionalan posao bio je na jednog osobi – mojoj malenkosti – i obuhvaćao je opsežno istraživanje dokumentacije od osnutka 1974. godine do danas, pregled fundusa koji broji više od 2100 umjetnina, selekciju i pripremu izložbe koja broji 150 radova stotinu umjetnika i interpretira pola stoljeća djelovanja ZILIK-a (Zimske likovne kolonije), a potom i samostalno osmišljavanje likovnog postava, postavljanje izložbe, pronalazak grafičke dizajnerice, uređivanje kataloga, pisanje opširnog predgovora koji obuhvaća prvih 50 godina ZILIK-a te cjelokupni PR i marketing obilježavanja pola stoljeća ZILIK-a opsežnom i bogatom izložbom iz fundusa koja broji 150 radova stotinu umjetnika. I uspjeli smo! I dobili smo stručno priznanje za naš rad! I toliko mi je drago jer je ovo ujedno i ogromno priznanje za ZILIK, njegovu povijest (i budućnost) te vrijednost koju nosi za djecu i umjetnike, ali i za umjetnost u Hrvatskoj!
Ovo je divan vjetar u leđa na kraju izazovne i dinamične godine te uoči 52. ZILIK-a, koji će se održati u siječnju 2026. godine, a kojim osobno slavim jubilarnu 10. obljetnicu kao izbornica ZILIK-a, ujedno i kao prva žena na poziciji izbornice ZILIK-a. Naime, prije mog mandata, funkciju izbornika ZILIK-a obnašali su istaknuti povjesničari umjetnosti Vladimir Bužančić, Stanko Špoljarić i Nikola Albaneže.
U nastavku možete pročitati sažetak prijave koji objašnjava koliko je bilo izazovno, opsežno i kompleksno pripremanje ove izložbe te koliki je njezin značaj i važnost i zašto smo zaista zaslužili dodijeljeno priznanje!
RELEVANTNOST, POSEBNOST I JEDINSTVENOST IZLOŽBE “ZILIK – 50 GODINA”
Od 2016. godine Sonja Švec Španjol predsjednica je Umjetničkog savjeta ZILIK-a te djeluje u funkciji izbornice ZILIK-a (Zimske likovne kolonije) u Karlovcu. Fundus ZILIK-a mnogi su povjesničari umjetnosti i likovni kritičari okarakterizirali kao jedan od najposebnijih i najvrednijih fundusa na kojem bi Koloniji pozavidjele i mnoge hrvatske galerije i muzeji. Njegova umjetnička i duhovna vrijednost proizlazi iz trajanja, kontinuiteta i vrijednosnih dosega ostvarenih na ZILIK-u. Jedan od osnivača ZILIK-a Nikola Perić istaknuo je da se samo kvalitetnim umjetničkim djelom visokih dometa može odgojno djelovati, a to i jest jedan od zadataka ZILIK-a od samih početaka. Stanko Špoljarić istaknuo je kako postoji dublja razložnost ZILIK-ove osebujnosti, a to je stvaranje uz djecu, s djecom i za djecu (što je plemenit čin koji je privukao i najveća imena hrvatske umjetnosti u prostor Doma), bez zamora, s neprekidnim prodorima svježine te uz rast kvalitete i kvantitete.
Fundus broji više od 2100 umjetnina među kojima se nalaze i djela najvećih hrvatskih umjetnika XX. i XXI. stoljeća koji su ujedno bili i sudionici, donatori i vjerni prijatelji ZILIK-a kao što su: Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Petar Grgec, Mijo Kovačić, Nives Kavurić-Kurtović, Dubravka Babić, Marija Braut, Ivo Šebalj, Zlatko Prica, Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Vasilije Josip Jordan, Mersad Berber, Josip Diminić, Ivica Antolčić, Kosta Angeli Radovani, Predrag Goll, Ratko Petrić, Branka Uzur, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Đuro Seder, Zlatko Keser, Zlatko Kauzlarić Atač. Djela eminentnih umjetnica i umjetnikanastala su u ozračju veselja, prijateljstva i druženja, odnosno svih onih iskonskih i plemenitih vrijednosti koje nas čine ljudskim bićima. Upravo zbog toga, osim umjetničke vrijednosti utemeljene na znanju, talentu i vještini autora, spomenuta djela u sebi nose i poruku humanosti i čovječnosti koju su utkala djeca pomno promatrajući i upijajući što umjetnici rade, znatiželjno ih zapitkujući kako i zašto stvaraju i nesebično im poklanjajući svoje vrijeme, toplinu, dobrotu i neiskvarenost s kojima nastupaju prema svijetu.
O fundusu ZILIK-a brigu vodi Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, dakle socijalna ustanova kojoj je ZILIK sekundarna, a ne primarna djelatnost. Stoga ustanova nema zaposlene kustose i povjesničare umjetnosti, te je priprema, istraživanje, organizacija i realizacija izložbe u ingerenciji izbornice ZILIK-a, dok pomoć oko koordinacije i organizacije pruža osoba iz Centra, no u području struke – pregleda, istraživanja, obrade, selekcije građe te likovnog postava i pisanja teksta, pa i uređivanja pratećeg kataloga izložbe – sve je na jednoj osobi.
DA BI SE SHVATILA JEDINSTVENOST FUNDUSA ZILIK-a TREBA SE SPOZNATI ŠTO JE ZILIK
U svom dugom postojanju i opstojanju ZILIK je ujedno postao i “zrcalo hoda kroz vrijeme”, pa njegov fundus bilježi retrospektivni pregled likovnih zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni u posljednjih 50 godina. Naime, na ZILIK-u su sudjelovali najznačajniji hrvatski naivni umjetnici kao i oni koji su tek zakoračili u svijet naive, zatim najveća imena hrvatske likovne umjetnosti XX. i XXI. stoljeća, ali i oni koji su po završetku akademije tek krenuli u potragu za svojim mjestom pod suncem. I upravo ta raznolikost generacija i izričaja, kao i doprinos umjetnika iz svih dijelova Hrvatske, regije pa i šire, rezultirala je jedinstvenim fundusom ZILIK-a. Valja istaknuti kako su odlukom ravnateljstva Dječjeg doma u fundus ulazila isključivo kvalitetna djela nakon stručne procjene članova Umjetničkog savjeta ZILIK-a, a preostali radovi pomno su čuvani za posebne namjene poput zahvale vjernim prijateljima, donatorima i sponzorima Dječjeg doma, koji kontinuirano pomažu djeci osiguravajući im financijski i materijalno sve ono što je potrebno za kvalitetan život.
Heterogenost autora rezultirala je raznolikim i bogatim fundusom koji obuhvaća ono figurativno, ekspresivno, apstraktno, geometrijsko, lirsko, sanjivo, podsvjesno i realistično, tj. ponire u sve one najdublje kutke ljudske duše izražene kroz najrazličitije tehnike, medije i oblike, a pomno se čuva u riznici ZILIK-a kao svjedočanstvo jednog vremena i, još važnije, kao svjedočanstvo jednog velikog prijateljstva. I upravo su zato sva djela nastala na ZILIK-u drugačija od ostalih jer je svatko, gradeći vlastiti svijet, uključen u jedinstven stvaralački naboj. I oni potvrđena ugleda, i oni na početku stvaralačkog puta, postali su velika obitelj koja je posve djelatna tek uz djecu koja su uvijek izvrsno znala osjetiti umjetnički senzibilitet što se pred njima otkrivao.
IZAZOVI PRIPREME IZLOŽBE, PREGLEDA I SELEKCIJE RADOVA
Više od 700 autora koji su sudjelovali na ZILIK-u i fundus koji broji više od 2100 umjetnina bilo je nemoguće prezentirati u kontekstu jedne izložbe, pa čak ni jedne monografije, osim u slučaju više svezaka. Stoga je izložba iz fundusa povodom 50 godina ZILIK-a predstavila selekciju koja je sadržavala 150 djela stotinu autora, a kojom se nastojalo predstaviti ključna poglavlja i autore koji su svojim sudjelovanjem i kvalitetnim donacijama trajno obogatili ZILIK. Kako fundus nije objedinjen na jednoj lokaciji, bilo je potrebno pregledati depo, ali i obići javne ustanove u Karlovcu koje čuvaju umjetnine iz fundusa. Nakon detaljnog pregleda fundusa, bilo je potrebno selektirati autore za izložbu rukovodeći se s nekoliko ključnih parametara – omogućiti kronološki slijed i praćenje razvoja ZILIK-a od samih početaka do danas, uključiti i istaknuti najeminentnije autore koji su sudjelovali na ZILIK-u, ali i značajne lokalne umjetnike koji su kontinuirano doprinosili ZILIK-u te u konačnici nakon primarne selekcije autora izabrati najbolja djela od pojedinog autora koja istovremeno interpretiraju povijest, značaj i jedinstvenost ZILIK-a. U konačnici je izložba sadržavala selekciju radova naivnih umjetnika sa samih početaka ZILIK-a koji su dali temelje ZILIK-u, zatim djela najznačajnijih imena hrvatske umjetnosti XX. i XXI. stoljeća koji su potvrdili kvalitetu i nacionalni karakter ZILIK-a te selekciju nezaobilaznih karlovačkih umjetnika, ali i djela mlađih generacija koje su sudjelovale na ZILIK-u u posljednjih 10-ak godina.
LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE “ZILIK – 50 GODINA”
Nakon što je napravljena konačna selekcija autora i radova za izložbu bilo je potrebno osmisliti dinamičan, fluidan, zanimljiv i lako čitljiv likovni postav namijenjen svim generacijama što je bilo posebno izazovno s obzirom na naglašenu heterogenost opusa te pozamašnu količinu zastupljenih umjetnika različitih generacija i vrsta izričaja. Primarni cilj likovnog postava bio je izbjeći kaos, prezasićenost i zamor kod promatrača, te ostvariti logičan, likovno zanimljiv i usklađen postav koji dostojanstveno i dinamično prezentira selektirani opus sastavljen od crteža, grafika, slika i skulptura različitih dimenzija, tehnika i stilskih izričaja. U konačnici, likovni postav kombinira kronološki, tematski i stilski slijed radova što omogućuje lakše praćenje razvoja i rasta ZILIK-a. Likovni postav dodatno je bio popraćen dokumentarnim filmom Petra Krelje te obogaćen citatima osnivača ZILIK-a koji ukazuju na važnost, dugotrajnost, jedinstvenost, ali i misiju i viziju ZILIK-a.
Izložba je održana u Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu od 22.1. do 29.2.2024. te u smanjenom opsegu u skladu s prostornim mogućnostima u Galeriji AMZ u Zagrebu u periodu od 13.3. do 31.3.2024.
ORGANIZATOR: Centar za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”, Karlovac
NAZIV IZLOŽBE: ZILIK – 50 GODINA
VRSTA IZLOŽBE: grupna izložba retrospektivnog karaktera
IZVOR UMJETNINA: selekcija iz fundusa ZILIK-a koji broji više od 2100 umjetnina
AUTORICA KUSTOSKE KONCEPCIJE I KUSTOSICA IZLOŽBE:
viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art.
VRIJEME I LOKACIJA ODRŽAVANJA IZLOŽBE:
22.1.-29.2.2024. Galerija “Vjekoslav Karas” u Karlovcu
13.3.-31.3.2024. Galerija AMZ u Zagrebu