15.09.-05.10.2017., Galerija Laval Nugent
Izložba Sketching connections rezultat je jednogodišnjeg kreativnog projekta pod nazivom Sketchbook Station kojeg je osmislila i pokrenula Udruga za poticanje razvoja ljudskih potencijala i kreativnosti Prizma. Projekt koji je nastao iz čiste znatiželje u konačnici se prometnuo u kompleksnu i slojevitu platformu koja aktivno radi na pronalaženju, povezivanju i promoviranju europskih vizualnih umjetnika. Kao primarni medij povezivanja osmišljena je slikarska mapa koja je u proteklih godinu dana proputovala oko 8.000 km. Mapa je krenula iz Hrvatske, a na svom putovanju posjetila je Švedsku, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Estoniju, Latviju, Mađarsku, Poljsku, Bugarsku, Srbiju, Sloveniju, te Bosnu i Hercegovinu.
Sketchbook Station projekt objedinio je čak 23 umjetnika iz 13 zemalja. Svaki umjetnik napravio je jedan rad u slobodnoj tehnici vodeći pritom računa o veličini umjetničke mape. Rad je potom priložen u mapu i poslan na adresu sljedećeg sudionika. Tako je Sketchbook Station umjetnička mapa proputovala Europom, te je na svakoj postaji svojeg putovanja obogaćena jednim novim autorskim radom. Početna i završna postaja ovog umjetničkog putovanja je Hrvatska kao matična zemlja projekta, a uspješni završetak putovanja umjetničke mape obilježavamo otvorenjem međunarodne izložbe Sketchbook Station – Sketching connections.
Na izložbi su predstavljeni radovi nastali u proteklih godinu dana kao sastavni dio Sketchbook Station umjetničke mape. Okupljanje autora različitih umjetničkih izričaja i različitih stupnjeva etabliranosti na međunarodnoj umjetničkoj sceni stvorilo je mikrokozmos radova dokidajući njihove različitosti i nivelirajući njihovu relevantnost. Potpuna sloboda u odabiru teme i vrste izričaja autorima je omogućila da sami odrede u kojoj mjeri će s ostatkom svijeta podijeliti svoje emocije, vrijednosti, stavove i vizije života.
Dajana Radoš, autorica jedine grafike u Sketchbook Station mapi, poznata je po istraživanju medija grafike koji potom proširuje na grafičke prostorne objekte, umjetničke knjige i keramiko skulpture. Poticaj za strukture i teksture svojih grafika pronalazi u prirodi kao prostoru iskrenog proživljavanja i doživljavanja vlastite intime. Za Sketchbook Station umjetničku mapu napravila je rad Dio M… koji teksturom i crno-bijelom površinom podsjeća na mramor, dok oblikom asocira na dio grada Rijeke iz kojeg dolazi.
Također inspirirana prirodom Tihana Karlović u svom radu istražuje ono što se nalazi iza kreacije. Umjetničko promišljanje utemeljeno je na odrazu prirode koja izravno korespondira s najosobnijim iskustvom autorice što potvrđuje dvostrani crtež Plutajući svijet u mojem umu. Nastao ubrzo po rođenja djeteta, crtež je direktni iskaz podvojenosti osjećaja između ljubavi i ljepote, te straha i uzbuđenja od novog i neočekivanog.
Stvaralaštvo ispunjeno iskrenim emocijama, ljepotom života i prirode s idejom poticanja moralne i vizualne ljepote, te ključnom ulogom duhovnosti u čovjekovom životu krasi i rad Anne Rubinkiewicz. Vođena intuicijom Anna pristupa materiji kao živom organizmu – obrađuje, dodaje, uzima, čeka, promišlja i promatra promjene koje potvrđuju sazrijevanje rada. Ekspresivnim oblikovanjem ljudskog tijela u radu Pečat tjelesnosti umjetnica ukazuje na prolaznost fizičke ljepote, a konsolidiranjem prolaznog dodatno ističe jedinstvo prirode koja ostavlja dojam živućeg pulsirajućeg organizma. Ljudsko tijelo kao glavni motiv u svom radu koristi i Silvia Golja koja kroz formu portreta, autoportreta i akta istražuje nebrojene mogućnosti interpretacije motiva korištenjem različitih tehnika. Tako i u radu Figura naglasak stavlja na sam stvaralački proces u kojem vođena znatiželjom zalazi u područje eksperimentalnog, emocionalnog i konceptualnog.
I dok Anna materičnost koristi za naglašavanje prolaznosti ljepote, a Silvia za eksperimentiranje s materijalima, Ivana Rod kroz materiju izražava slojevitost društva i života. Njezine crteže karakteriziraju slojevi i preklapanja, dok je ekspresivnost sadržana u ritmu mrlja i oblika nastajućih, nestajućih, definiranih i tek naslućujućih formi. Ista obilježja nosi i rad Prostor među nama u kojem Ivana zalazi u svijet naglašene ekspresije interpretirajući prostor u svakodnevnom životu. Na samoj granici apstrakcije i dalje se razaznaju obrisi karaktera koji ponekad nestaju iza linije prepoznatljivosti. Jedan od rijetkih radova Sketchbook Station mape koji je zašao u područje apstrakcije crtež je Timothya Hofmanna. Polazište Hofmannovih radova nije estetika već sadržaj. Hofmann nastoji svojim djelovanjem potaknuti misao, refleksiju ili otvoriti diskusiju. U radu Granice na primjeru vlastite zemlje ukazuje na paradoks današnjeg svijeta kojim dominira globalizacija i sve veća povezanost zemalja, ali istovremeno se javlja radikalno isticanje granica i podizanje zidova među državama.
Aktualni problemi na univerzalnoj razini čest su motiv i u radovima preostalih autora Sketchbook Station projekta, s time da svaki umjetnik na drugačiji način pristupa obradi motiva. Iskra Petrova u ljepotama prirode pronalazi sredstvo za borbu protiv svih negativnosti ovoga svijeta. Slaveći prirodu kroz kult sunca i njegove moćne energije bori se za ljepotu svijeta slikajući pejzaž Hipnoza snažnog kolorita i jarke sunčeve svjetlosti. Anastassia Kortsinskaja nastoji uljepšati svijet svojom vizijom umjetnosti. Rad Snovi o putovanjima svojevrsni je umjetničin svijet u malom. Bogata, šarena i arhitektonski razvedena vizura imaginarnog grada ispunjava površinu papira objedinjujući osebujne zgrade koje je Anastassia vidjela na svojim brojnim putovanjima. Maruša Štibelj pak koristi kolaž kao primarni medij vlastite borbe za ljepši svijet. U svom radu nastoji interpretirati nevidljive probleme i transformirati ih u vizualni materijal. Slojevitost, postepena gradnja kompozicije i razrada sadržaja omogućuju autorici da kroz rad interpretira vlastito viđenje društva i problema s kojima se svi susrećemo. Tako kolaž Gdje naša sloboda počinje kroz lajtmotiv žene koja trči prema moru simbolizira vrlo banalan, ali ujedno i vrlo važan osjećaj slobode. Umjetnicu Mercedes Bratoš slobodno možemo nazvati kameleonkom Sketchbook Station projekta. Stalne mijene u stvaralačkom opusu Mercedes Bratoš odraz su mijena unutarnjeg stanja autorice. Pristup umjetnosti ove dubrovačke slikarice blizak je već spomenutim autoricama koje umjetnost percipiraju kao medij borbe za ljepši svijet. Riječ je o vidu umjetnosti koji ne provocira već potiče na prepuštanje i uživanje u viđenome. Tako arhetipski crtež Trag postojanja formom asocira na obiteljsko stablo isprepleteno krvnim žilama koje poput korijena svjedoči o snažnim poveznicama unutar obitelji.
Niz autora distancirao se od pojma ljepote i posvetio istraživanju mračne strane čovjekove ličnosti. Nemanja Đurović, primjerice, linearnim crtežom i čistim plohama boje oblikuje simboličke prikaze kojima tumači unutarnju borbu pojedinca. Naglasak stavlja na ključan spiritualni trenutak spoznaje slobode kojim se bavi i u radu Saudade oblikujući žensku figuru pogleda usmjerenog prema personifikaciji “ultimativnog odgovora”. Istražujući područje snova, te najdubljih i najmračnijih ljudskih emocija Greta Mockutė propituje društvene ideje i proučava veze između akcije i reakcije. Na istu temu se nadovezuje i Gretin rad Kristalni svijet koji reflektira čovjeka kao velikog stvaratelja, ali ujedno i rušitelja svega stvorenog. Posve neobičan pristup radu pronalazimo u opusu Marie Sandahl. Ona u fokus svog rada stavlja životne neuspjehe koje potom romantizira čime postiže tragikomično ozračje u ilustriranim scenama iz života. Svjesno, nesvjesno i podsvjesno isprepliće, objedinjuje, te u konačnici materijalizira u često naizgled nelogične ilustracije ispunjene nadrealnim motivima i bizarnim prizorima. U radu koji je napravila za umjetničku mapu Marie se referira na svoje iskustvo sudjelovanja u Sketchbook Station projektu. Simboličkim crtežom Piljiti ona ističe sâm čin i vrijednost istraživanja različitih perspektiva i pogleda, kako u umjetnosti tako i u životu. Nesvjesno i podsvjesno posebice intrigira mladog umjetnika Martina Frljića. Snovi kao neiscrpno vrelo inspiracije u njegovom radu predstavljaju glavno polazište za oblikovanje nadrealnih motiva često praćenih kompleksnim i ponekad neobjašnjivim osjećajima. Nesvjesni osjećaji naziv je rada u kojem je Martin putem deformirane organske figure prikazao nesvjesne osjećaje koji se manifestiraju tijekom sna, ali s buđenjem bivaju potisnuti u nesvjesno.
Vrlo svjesnim osjećajima bavi se Jana Danilović. U svom radu preispituje ulogu pojedinca u društvu koji je često razapet između konformista i vječnog buntovnika koji se na svakodnevnoj bazi bori za svoje ideale. Njezin osnovni cilj je umjetničkim djelom potaknuti reakciju kod promatrača, te iskreno, možda i nelagodno, ali prijeko potrebno promišljanje i reakciju. U radu Priroda i društvo autorica propituje prioritete ljudi u aktualnom vremenu. Dok nam mediji nameću lijepo, sjajno, umjetno i plitko kao formulu za uspjeh, realnost svjedoči o ljudima koji su osamljeni, depresivni i siromašni. Licemjerna prividna idiličnost interpretirana je klasičnim dekorativnim crtežom kojeg umjetnica prekriva motivom muhe izazivajući pritom gađenje. Rad na vrlo efektan način šalje ironičnu poruku što sve slatkoća privlači na sebe.
Osjećajima se bavi i Flávia Rodrigues Piątkiewicz, ali u kontekstu emocija koje se javljaju kao spontana reakcija na događaje oko nje i u njoj samoj. Za razliku od Martinovog koncentriranog linijskog crteža, Flávia živim bojama gradi kompoziciju u mrljama potencirajući prolazan, eteričan i bestjelesan osjećaj u crtežu Zadržati taj osjećaj. I Mia Maraković dopušta emocijama da budu nit vodilja u njezinom idejnom i stvaralačkom procesu. Igra je ključan segment Mijinog rada. Ona omogućuje iznenađenja i neočekivane obrate, te nove spoznaje tijekom samog rada. Tako je i djelo Cilj je jasan, ali proces je nepredvidljiv zapravo rezultat procesa igre na papiru. Igra s bojama, kolažem, ljepilom i njegovim paljenjem završava nanošenjem sloja bijele boje ispod kojeg proviruju teksture i ranije upotrijebljene boje što ukazuje da igra nije gotova.
Zaigranost i bujna mašta sastavni su dio umjetničkog svijeta Dóre Pernyész. Prepun detalja, posebnih perspektiva i raznovrsnih interpretacija različitih situacija opus mlade umjetnice ima za cilj nagnati ljude da uspore tempo života, zastanu, oslobode svoj um i zarone u maštoviti svijet umjetnosti. Dóra je poznatu priču Alisa u zemlji čudesa sumirala u jedan rad pod nazivom Zemlja čudesa koji služi kao polazište, a na našoj je mašti da nas odvede tamo gdje želimo ići.
Iz bogatog svijeta snova i mašte u realnost nas vraća umjetnik Rene Grgić-Đaković. Za razliku od većine sudionika Sketchbook Station projekta koji se rado prepuštaju improvizaciji u stvaralačkom procesu, Rene rad započinje s jasnom idejom koja ga vodi do završetka djela. Realističan način prikazivanja, njegovanje métiera, te zalaganje za tradicionalne vrijednosti umjetnosti odlike su Reneovog rada. Njegov eklektičan pristup slikarstvu vizualno nas vraća u doba starih majstora. I dok najčešće slika portrete i krajolike, u radu Crtež deke za umjetničku mapu Sketchbook Station Rene je odabrao prikazati draperiju kao jedan od elemenata koji se nalazi u njegovom ateljeu. Nikolina Knežević također se posvetila realističnom prikazivanju motiva iz okoline koja ju okružuje s jednom ključnom razlikom – njezin opus definiran je iznimno malim formatom. Ključan segment minijatura u akvarelu nije realističnost odabranog motiva, već životnost koju autorica impregnira u svaki rad unoseći pritom i djelić vlastitog karaktera, emocija i promišljanja čime rad postaje visoko individualiziran. Minijatura Cipele za ples prikaz je osobnog predmeta koji autorica simbolički veže uz svoj boravak u Engleskoj.
Zaseban svijet hibridnih formi predstavlja rad Marije Lovrić. Zaintrigirana procesom socijalizacije i društvenih odnosa, te enormnog razvoja tehnologije i njegovog utjecaja na ljudski život, Marija oblikuje rad Strujna ploča. Crtež isprepleten nizom detaljistički prikazanih spojnica ukazuje na različitost, ali i istovremenu prožetost prirodnog i umjetno stvorenog. Simbioza čovjeka i tehnologije, te sve veća ljudska ovisnost o napravama koje je stvorio udaljava nas od prirodnog okruženja, a čovjek sve više i više otupljuje oslanjajući se na silne tehnološke naprave.
Suptilnost, dekorativnost i eteričnost krase radove preostalih dviju sudionica Sketchbook Stationa. Svestrana Petra Bojovski poznata je po sanjivim ilustracijama oblikovanim na starom recikliranom papiru u kojima ljudska figura postaje sredstvo izraza najrazličitijih ljudskih emocija. Ljudski lik zauzima središnju poziciju i u Petrinom crtežu Zemlja je okrugla. Ženska figura u crnom jednoličnom ogrtaču u rukama drži planete Zemlju i Mjesec, dok njezinu pozadinu ispunjava stilizirana biljka zlatnih i crnih listova. Rad nabijen simbolikom ne nudi gotova tumačenja i ispravne odgovore, već ostavlja promatraču da iščita vlastiti sadržaj. Nikol Greplova ljudskom figurom nastoji istražiti priče skrivene iza naizgled običnog čovjeka, pojave ili predmeta. Otkrivanjem pojedine priče započinje komunikacija sa svijetom. Rad Najdublji rezovi, najjače korijenje ističe kako trebamo biti bolji prema samima sebi, a sve kako bismo mogli biti bolji i prema drugima. Lik djevojke s pogledom usmjerenim u daljinu predstavlja nadu u bolje sutra, dok je cvijeće metafora novog početka.
Projekt Sketchbook Station objedinio je iznimno raznolike umjetnike iz različitih zemalja koji su svojim radovima doprinijeli obogaćivanju međunarodne likovne scene, te potaknuli razmjenu iskustava i znanja na međunarodnoj razini. Izložba Sketching connections predstavlja recentne radove 23 autora različitih generacija, umjetničkog obrazovanja i vrste umjetničkog izričaja. Djela lišena kronološke ili tematske određenosti svedena su na zajednički nazivnik supostojanja u istom prostoru. Naglasak je stavljen na duhovni i vizualni sklad izloženih radova. Dinamika okupljenih autora formira smislenu cjelinu koja funkcionira kao otvoreno djelo. Fokus sa samopotvrđivanja autorskog djela premješten je na pitanje recepcije predstavljenih umjetnika. Bivanjem u zajedničkom prostoru različitosti pojedinih autora i medija postupno se uravnotežuju, dok granice nestaju formirajući vrijeme harmonije među predstavljenim djelima. Suodnos i supostojanje radova u istom prostoru dodatno omogućuje publici da ostvari komunikaciju s umjetničkim djelima i svojom percepcijom potvrdi novonastali kontekst radova i to radova koji su do sada boravili u umjetničkoj mapi i koje niti jedan sudionik projekta niti publika nisu vidjeli objedinjene i izložene u istom prostoru.
Umjesto zaključka prvu izložbenu postaju Sketchbook Station projekta završavam inspirativnim riječima poznatog filozofa, pisca i esejista Predraga Fincija koje utjelovljuju misiju projekta: “Umjetnost je stvaranje svijeta nanovo. I to svaki put. I svakom umjetniku. Upravo u tom smislu je svaki istinski umjetnik Stvaralac, stvaralac jednog posebnog svijeta.”
Fotografije s otvorenja:
