Poštovane i poštovani,
Pozivamo sve mlade umjetnike i umjetnice do 35 godina starosti da se prijave na natječaj za izlaganje prilikom skupne žirirane izložbe pod nazivom ISKRA.
Natječaj je otvoren do 01. lipnja 2022. godine.
Svako živo biće prolazi kroz proces preobrazbe tijekom svog života. Čovjek kao svjesno ljudsko biće kompleksnije doživljava vlastitu transformaciju. Ishodište nam daju naši geni i okruženje u kojem odrastamo, a svako individualno iskustvo obogaćuje nas, potiče, razvija i u konačnici definira kao pojedinca. Tijekom života susrećemo se s mnogim izazovima ispravnog i pogrešnog djelovanja te različitog poimanja svijeta u kojem živimo. No, da bismo spoznali i ponovno uspostavili vezu s univerzumom prvo moramo obnoviti odnos sami sa sobom.
Nakon iznimno dojmljive samostalne izložbe “01/02” održane 2019. godine u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi akademski umjetnik Rene Bachrach Krištofić predstavlja novi ciklus radova na samostalnoj izložbi “Staza kojom nisam pošao” u organizaciji Muzeja Mimara. Obje izložbe karakterizira likovno, sadržajno i konceptualno cjelovit, misaon i ozbiljan pristup autora. Aktualna izložba realizirana je u virtualnoj formi, jer je Muzej Mimara, u čijem se izložbenom prostoru izložba prvobitno trebala održati, ozbiljno stradao u zagrebačkom potresu i još uvijek nije otvoren za javnost. No, prednost virtualne izložbe leži u činjenici da će trajati sve do kraja 2022. godine i bit će dostupna daleko široj javnosti od isključivo zagrebačke publike. Povod za razgovor s Reneom bila je aktualna izložba, ali je intervju u konačnici otvorio daleko više tema od one inicijalne.
Svijet kakvog poznajemo i život koji živimo već treću godinu zaredom dvije su posve različite dimenzije. Umjetnici koji intuitivno i duboko osjećaju promjene unutar sebe samih, ali i okoline koja ih okružuje referirali su se i na elementarnu pojavu koja je zahvatila cijeli svijet reflektirajući pritom mikro i makro promjene i obrađujući ih na sebi svojstven način.
Priroda je oduvijek predstavljala jedinstveno okruženje u kojem pojedinac dolazi u doticaj sa samim sobom. No, danas živimo u svijetu gdje se kao prioritet nameće zgrtanje materijalnih dobara, dok su nematerijalne vrijednosti potisnute i zatomljene duboko u nama. Nerazdvojiv odnos čovjeka i prirode, koliko god bio narušen u suvremeno doba, potvrđuje se uvijek iznova kroz niz najrazličitijih manifestacija. Marinko Jelača započinje proces preispitivanja čovjekovog odnosa s prirodom u ciklusu grafika unutar kojeg pronalazi prostor za promjenu i istraživanje, ali ujedno i mogućnost ostvarenja unutarnjeg mira.
“Lica su poput knjiga. Životni vijek ispunjava lice, ta nemilosrdna plima života, i prije nego što se voda povuče, zabilježim sve u boji.”
Eugen Varzić
Nakon velebne izložbe u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik na kojoj je Eugen Varzić predstavio bogati opus nastao u periodu od 2016. do 2021. godine, radovi na izložbi “The End” čine intimnu selekciju djela nastalih isključivo za vrijeme trajanja lockdowna.
Ne toliko zrcalo koliko drhtaj… ujedno i odmor i milovanje, potez tekućim gudalom na koncertu pjene.
Paul Claudel
More kao elementarna sila prirode u umjetnosti često predstavlja nesvjesni um ili praiskonske vode.[1] Od samih početaka povijesti umjetnosti pa sve do danas mnogi umjetnici uzimaju more kao polazište za studij, analizu i podlogu za ostvarenje određene vizije svjetlosti koja svojim zrcaljenjem na površini vode potiče meditativni proces. Za razliku od zemlje ili stabla kod kojih je promjena prostim okom često nevidljiva, voda naočigled neprestano mijenja svoj oblik. Ona predstavlja izvor života, pročišćenja i iscjeljenja. More kao jedna od manifestacija vode primarni je simbol dinamike života – sve dolazi iz mora i sve se u more vraća: to je mjesto rođenja, preobrazbi i ponovnih rođenja.[2] Različitim površinama vode – mora, jezera i rijeka u kontekstu istraživanja ljudske nutrine bavi se i Lucija Marin.
Kako spoznati sebe ako se ne okrenemo k vlastitosti s ciljem istraživanja sebe iznutra prema van? Jer do najintimnijih spoznaja možemo doprijeti isključivo ponirući u dubine vlastitih misli, osjećaja i djelovanja. Andrea Cihlar u novom ciklusu radova pod nazivom “Umjetnost življenja” odabire medij pisane riječi i slikarstva kako bi izrazila vlastite emocije, stanja i razmišljanja, njihove kontinuirane izmjene i oscilacije do kojih neminovno dolazi unutar različitih životnih situacija.
Kako vidimo i doživljavamo zemlju u kojoj živimo, koje emocije gajimo prema vlastitoj domovini te u kojoj mjeri ona definira srž svakog pojedinca? Na sva ta pitanja, ali i mnoga druga odgovorili su umjetnici selektirani putem javnog natječaja u sklopu grupne izložbe Sva lica Hrvatske. Na izložbi sudjeluju: Ena Gilih, Irena Podvorac, Damir Facan-Grdiša, Dominique Jurić, Maja Cipek, Sandra Radić Parać, Zoran Kakša, Alen Kasumović, Alen Matijašević, Ivica Malčić, Iva Džaja, Božica Petković, Brut Carniollus, Darija Stipanić, Janko Belaj, Luka Pacek, Marijana Pišonić, Marina Krištofić – Marinksy, Marina Perković, Mirela Blažević, Nikolina Žabčić, Silvija Sikavica, Tea Švarić, Zdravko Milić, Željko Subić, Nina Iris Bešlić, Ognjen Rađen, Željko Krčadinac, Andreja Krušelj, Dominik Zdenković, Josip Mijić, Margareta Peršić, Antonia Magdić, Darija Dolanski Majdak, Judita Horvatinović, Jasmina Jakopanec, Ivana Kutuzović, Nevena Petra Piližota, Nika Petrović Grilc, Nataša Vuković, Vlasta Pastuović Aleksić, Zvonimir Čačić, Tina Medić, Vesna Šantak, Sandra Ban, Jasmina Runje, Ana Marijanović, Ivana Filip. Kako vide Hrvatsku umjetnici su interpretirali u najrazličitijim medijima – od crteža, ilustracije, grafike, fotografije, slikarstva, preko umjetničkog nakita, keramike, skulptura, pa sve do sliko-objekata, video radova i konceptualnih djela, a iznimno velik broj autora prijavio je radove nastale iz više dijelova (diptih, triptih, kvadriptih, poliptih) što ukazuje na viđenje slojevitosti i raznolikosti Hrvatske.
UVOD
Živimo u vremenu u kojem se uspjeh mjeri zgrtanjem materijalnih dobara. Status, uspjeh i željena pozicija u društvu ostvaruje se kupovinom i posjedovanjem, a kupuje se sve – naklonost, ljubav i ugled u društvu. Na temelju ostvarenih prihoda i imovine gradi se i definira identitet pojedinca. No, upravo zbog takve, posve izmještene, ljestvice vrijednosti, mnogi se pitaju što je istinska ljudska sreća?