Ključna riječ: izložba

Željko Subić – Novoj Gradiški na dar

Željko Subić

 

27.11.2020.-19.02.2021., Gradski muzej Nova Gradiška

 

Živimo u vremenu koje ne potiče i ne slavi individualizam. Načelno, na papiru i u teoriji ćemo pronaći hvalospjeve takvom principu djelovanja, ali u praksi puno bolje prolaze oni koji se prilagode, povinuju rukovodećima i podržavaju glavne tokove. Lakše je postati dio sistema, umrežiti se i međusobno podijeliti nagrade. No, gdje je tu iskrenost? Autentičnost? Kako ćemo napredovati ako ne istražujemo, ne propitkujemo i ne otkrivamo nove puteve, misli, mogućnosti? Kakva je umjetnost koja igra na sigurno? Oportunistička? Pragmatična?

Continue reading →

Ivana Bajcer – Unutar

Postav izložbe Unutar, Galerija ZILIK; foto: Matija Smuk

 

17.12.-31.12.2020., Galerija ZILIK, Karlovac

 

Sve što je izvan… posve je drugačije od onoga što je skriveno unutar. Primjerice, naše fizičko obličje opna je i štit bogatstva koje krijemo unutar našeg srca i uma. Kao što se izvan doma nalazimo u području izloženosti i ranjivosti, unutar doma osjećamo mir i spokoj. No, put do osjećaja pripadnosti dugotrajan je proces.

Continue reading →

Dora Bakek – Pripadati gradu

Hommage Rijeci – kombinirana tehnika, 49x70cm, 2018.

15.10.-29.10.2020., Galerija ZILIK, Karlovac

 

 

Pripadati osobi, gradu, zajednici… pripadati sebi… Osjećaj pripadnosti jedna je od najvažnijih emocija koje čovjek može ostvariti. Kada osjećamo pripadnost ispunjava nas osjećaj smisla i životnog zadovoljstva tako da naše blagostanje izravno ovisi o našoj povezanosti s drugim ljudima i okruženjem u kojem obitavamo.

Continue reading →

Jovica Drobnjak: FOTO-grafije

Ilegalna iluminacija

22.09.-18.10.2020., Galerija Prica, Samobor

 

Potraga za ljepotom, za likovnošću, za skladom u formama koje je stvorila priroda ili ljudska ruka često rezultira pronalaskom jedinstvenosti u nečemu posve običnom i svakodnevnom i to prvenstveno zbog sposobnosti pojedinca da pronikne u sfere dublje od puke površinske pojavnosti. Jedan od načina traganja jest medij fotografije. Poznati fotograf Pierre Poulain ide korak dalje tvrdeći kako fotografija ima istu ulogu kao filozofija bivajući “sredstvom kojim se otjelovljuje potraga” pri čemu fotograf utjelovljuje nevidljivo u vidljivom. Odabirući upravo fotografiju kao svoj primarni medij izričaja Jovica Drobnjak polazi od svakodnevnih motiva koji čine savršenu podlogu za bilježenje fascinantne igre svjetlosti prilikom koje nastale fotografije otvaraju jedan posve novi svijet apstraktnih oblika čiste likovnosti.

Continue reading →

Karla Čurčinski – Čekanje

Mora – akril, marker, kreda, kolaž na papiru, 70,7x100cm, 2018.
Džepno Sunce – akril, kolaž, marker, digitalni crtež, 30x40cm, 2019.
Drage duše – kolaž, akril, pastele, grafitna olovka, kreda, marker na papiru, 70x100cm, 2020.

17.09.-01.10.2020., Galerija ZILIK, Karlovac

 

Čekanje je period koji često percipiramo kao vrijeme u kojem se ne događa ništa relevantno, jer smo suviše usmjereni na ono što čekamo. Pritom često propustimo čitav splet jedinstvenih okolnosti, emocija i stanja koja se odvijaju upravo u periodu čekanja. Iako je svijet događanja onaj kojem smo većinom posvećeni, Karla Čurčinski svoj ciklus radova posvećuje upravo svijetu čekanja.

Continue reading →

Sinestezija – oblici i boje glazbe

10.09.-23.09.2020., Galerija ULUPUH, Zagreb

 

Kakav je osjećaj čuti boju, dotaknuti zvuk, okusiti oblik… znaju tek pojedinci kojima specifična urođena sposobnost omogućuje takvo iskustvo. Istovremeno prožimanje više osjetila stari Grci su opisali riječju sinestezija koja objedinjuje istovremenost iskustva i percepcije (lat. syn: zajedno i aesthesia: percepcija). Hrvatska enciklopedija sinesteziju definira kao neurološki fenomen u kojem se podražaji primaju u području jednog osjetila, a doživljavaju u području drugoga ili više njih. Iako je riječ o iznimno rijetkoj sposobnosti koju posjeduju pojedinci zvani sinesteti, sinestezija je oduvijek zauzimala povlašteno mjesto u područjima kao što su umjetnost, glazba i književnost. Ova izložba temelji se na paradigmi da svi, barem donekle, doživljavamo sinesteziju te da je ona izraženija kod kreativaca. U sklopu izložbe zadana je instrumentalna glazbena tema “Awakening” poznatog hrvatskog pijanista i skladatelja Mateja Meštrovića s njegovog albuma “Sounds of Velebit”. Autori su pozvani da vizualiziraju ono što čuju tj. da interpretiraju kakav je oblik i boja glazbe, koje emocije, sjećanja ili stanja uma inicira zadana glazbena tema, te kako materijalizirati zvuk i njegove refleksije u nama. Od ukupno 35 prijavljenih umjetnika, odabrano je 27 autora koji su slušajući instrumentalnu glazbenu temu ponudili vlastite interpretacije doživljenog.

Continue reading →

Marko Zubak – Interdisciplinarni svjetovi

Blockhead Disoriented series – Anonymous official = Bloody percent, papertoy instalacija, 40x25x15cm, 2017., autor fotografije: Mladen Požeg

13.08.-02.09.2020., Gradska galerija Crikvenica

 

Kako izgleda svijet u kojem živimo? Koji su nam prioriteti? Po kojim principima djelujemo? Mnogi će reći kako je primarna ambicija danas što više privrediti, doći do pozicije moći i utjecaja, briljirati i dobiti potvrdu zajednice o svom uspjehu. Pritom se sve nematerijalno, duhovno i unutarnje zatomilo, zanemarilo ili u potpunosti potisnulo. Pojedinac se prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek.

Continue reading →

Tatjana Politeo: Retrospektiva – 20 godina

17.07.-10.08.2020., Muzej Staroga Grada – Galerija Juraj Plančić, Stari Grad

 

 

Kada razmišljamo što je to život nameću se različita tumačenja… Značajne su misli poznatog engleskog filozofa Bertranda Russella koji kaže kako je stvarni život za većinu ljudi vječni kompromis između idealnog i mogućeg. Hoćemo li život poimati kao našu svakodnevnu realnost, maštanje o tome kakav bi život tek mogao biti ili kao isprepletenost sna i jave u konačnici ovisi isključivo o nama.

Continue reading →

Ivana Mrčela – We are watching you

We are watching you, foto: Marko Todorov

15.07.-31.07.2020., Galerija Kortil, Rijeka

 

Živimo u vremenu u kojem je suvremena tehnologija omogućila maksimalnu izmjenu informacija, brzu komunikaciju kao i mogućnost samoprezentacije i realizacije što je u konačnici rezultiralo ostvarenjem poznate izjave Andya Warhola kako će svatko imati svojih 15 minuta slave. I dok su u neka davna vremena slavne ličnosti bili pojedinci poput vođa država, istraživača, znanstvenika, umjetnika i sportaša odnosno ljudi koji su svojim djelima, postignućima i otkrićima zaslužili mjesto u javnom diskursu, danas doslovce svatko tko ima kameru može postati slavan. Ono što je Andy Warhol najavio svojim djelovanjem kada su tabloidi umjetnikovu svakodnevnicu pretvarali u atraktivne novinske priče i naslove, a on im je uvelike pomagao izmišljanjem sočnih detalja, danas je postala naša svakodnevnica. Obični ljudi smješteni u reality showove postali su zvijezde samo zato što su pristali na snimanje i omogućili zadiranje u vlastitu intimu. Izgubila se granica između stvarnosti i izmišljenog sadržaja, a praćenje nečijeg života postalo je glavni izvor zarade. Živimo u užurbanom svijetu preopterećeni velikim brojem krajnje nepotrebnih informacija što je rezultiralo smanjenjem koncentracije kod pojedinca. Instant sadržaji najbolje se prodaju što automatski dovodi i do banalizacije sadržaja i vrijednosti do te mjere da možda čak i Warholovih 15 minuta u konačnici djeluje predugo za zadržavanje fokusa. No, ključno pitanje postavio je autor jednog londonskog grafita: ako je cijeli svijet pozornica, gdje sjedi publika?

Continue reading →

Katarina Parađ-Vojković i Katarina Vojković – U potrazi Svetog Grala

04.07.-31.07.2020., Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić

 

“Čim se pojavi čovjek koji sobom nosi nešto iskonsko, tako da ne govori: svijet treba uzeti onakvim, kakav jest…, već koji kaže: ma kakav bio svijet, ja ostajem kod svoje izvornosti, koju ne kanim promijeniti za volju ljudi: u istom trenutku kad se začuju ove riječi, čitav se život preobrazi…”

                                                                                                             Franz Kafka u pismu Maxu Brodu

 

 

Osim što citatom iz pisma Franza Kafke koji stoji u uvodu knjige “Hrvatska izvorna umjetnost” autora Vladimira Malekovića započinje analiza hrvatske izvorne/naivne umjetnosti, on savršeno objedinjuje stilski, izričajno i karakterno posve različite opuse dviju umjetnica, majke i kćeri Katarine Parađ-Vojković i Katarine Vojković.

Continue reading →