I dok su se u neka davna, ali zaista pradavna vremena ljudi srčano borili za svoje ideje, ideale i pravicu, pa su u skladu s time postojale norme i kriteriji koji su razdvajali kvalitetu od šunda, ali i istinu od laži, u XXI. stoljeću, u našem tehnološki i znanstveno naprednom, ali etički i moralno krajnje devastiranom vremenu, zavladala je opća apatija. Ukoliko se netko i usudi ukazati na neuralgične točke u našem društvu ili pak iznijeti kritiku i skrenuti pažnju na nepravilnosti i laži koje nam svakodnevno serviraju u javnom diskursu, ti isti nadobudni pojedinci bivaju proglašeni “antihrvatima” (i dandanas mi nije jasno što to točno znači), “ljubomornima” (valjda na amoralne aktere na koje ukazuju) i “hejterima” (jer najveći Hrvati vole posuđenice više od vlastitog jezika).
