Najveće i najrazvikanije ne znači nužno i najbolje. Najveći broj posjetitelja nije mjerilo kvalitete već često rezultat “igranja na sigurno”. Primjerice, ako ugostite zvučno ime poput nekog od svjetski poznatih velikana posjet je zajamčen. S druge strane, veliki odaziv publike može biti i posljedica odličnog marketinga ustanove što opet ovisi o mogućnostima određenog muzeja ili galerije tj. pitanja imaju li dovoljno stručnog kadra i financija koje mogu uložiti u promociju izložbe. Nadalje, postavlja se pitanje – što izložbu čini dobrom izložbom? To nije samo stvar ukusa sviđaju li nam se predstavljeni radovi ili ne. Kvalitetna izložba podrazumijeva cjelokupan doživljaj – od načina odnošenja osoblja u muzeju spram posjetitelja prilikom dolaska u muzej i razgleda izložbe, preko kvalitetnog likovnog postava koji informira posjetitelja, pruža relevantne i zanimljive informacije o prezentiranom sadržaju, te ga smisleno vodi kroz izložbu, a u konačnici neizostavna je i kvaliteta prezentiranog sadržaja. Cijeli dijapazon najsitnijih detalja pridonosi cjelokupnom iskustvu doživljaja pojedine izložbe.
U prvom ovogodišnjem tekstu skrećemo pažnju na niz odličnih projekata među kojima su svoje mjesto pronašle i izložbe koje su možda prošle ispod radara nacionalnih medija, jer su manjeg opsega ili su realizirane u manjim gradovima, galerijama i muzejima, a zavrijedile su pažnju kvalitetom, originalnošću i izvedbom.