Milena Pavlović Barilli – Snovi i sanjarenje
10.10.-10.11.2013., Klovićevi dvori
Senzibilna i nemirna duša pjesnikinje i slikarice Milene Pavlović Barilli predstavljena je zagrebačkoj publici prvi put nakon retrospektivne izložbe održane 1979. godine u Umjetničkom paviljonu. Njezin kratak i osebujan život prezentiran je bogatim i raznovrsnim opusom. Stvaralaštvo možemo podijeliti na nekoliko faza: djela nastala na samim počecima za vrijeme školovanja na Kraljevskoj umjetničkoj školi u Beogradu i Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu, zatim na radove tijekom boravka u svjetskim metropolama Rimu, Parizu i Londonu, te djela nastala nakon odlaska u Ameriku odnosno život i djelovanje u New Yorku.
Fluidne forme modnog dizajna
Rođena 5. studenog 1909. godine u obitelji majke učiteljice i poznatog talijanskog skladatelja, glazbenog kritičara i novinara Brune Barillija, Milena je odmalena bila osoba naglašenog senzibiliteta i nemirnog duha. Već rani modni crteži nastali tijekom studija odraz su perfekcionizma i naučene tradicije, ali istovremeno odražavaju Milenin karakterističan duh koji će prožimati cjelokupni opus. Suptilnost, elegancija i kreativnost karakteriziraju rane modne crteže naglašene secesijske stilizacije. Profinjenost, sklad boja i detalja na ilustracijama svjedoče da je riječ o osobi čija mašta i snovi postaju neiscrpno vrelo za sva kreativna područja njezina stvaralaštva. Iako izloženi nacrti nisu imali komercijalni karakter, Milenin talent za modu i dizajn prepoznat je i nagrađen nakon selidbe u New York.
Višestruko nadarena za umjetnost Milena se nije predugo zadržala na minhenskoj akademiji. Nemiran duh odveo ju je u Španjolsku, zemlju strastvene i živopisne svakodnevnice koja je potaknula oslobađanje Mileninih kreativnih impulsa. Ključan period svojeg života provela je izlažući i živeći u europskim metropolama Londonu, Parizu i Rimu, gdje je imala mnoge samostalne izložbe, stekla brojna priznanja i ostvarila utjecajna poznanstva družeći se s vodećim avangardnim ličnostima kao što su Jean Cocteau, Paul Ambroise Valéry, André Breton, Jean Cassou, André Lhote, Antonio Aniante i Giorgio de Chirico.
Enigmatske kompozicije nadrealizma
Od početnog akademizma, preko klasicizma Milena Pavlović Barilli razvila je svoj stil unutar nadrealizma stvarajući mistično-magične kompozicije prepune simbolike. Pjesništvo i likovna umjetnost imale su isto izvorište – svijet na granici sna i jave. Kao i u pjesništvu, tako i u umjetničkim djelima nadrealnih vizija, ikonografija je definirana likovima iz basni, mitova, antičke mitologije i legendi koje je Milena izvrsno poznavala. Spoj simboličkih motiva i poetične duše rezultirale su osebujnom imaginacijom koju je svojim emotivnim bićem Milena prenosila na platna. Dvojakost njezinog karaktera glavno je obilježje cjelokupnog opusa – istovremeni izrazi sreće i tuge, čežnje i nemira, nade i strepnje prožimaju djela s likovima nimfi i Venera, upoptunjena popratnim elementima kao što su velovi, lepeze, maske i ruke koje lebde u zrakopraznom prostoru. Međusobno naizgled nepovezani, alegorični prikazi izraz su vječnog promišljanja nad temama života i smrti, ljubavi i mržnje, dobroga i zla, prolaznog i vječnog. Na granici meditativnog, slike posjeduju senzualnu notu ostvarenu unošenjem svjetlosti kao metafore prosvjetljenja u ambijentima kojima dominira tama.
Povezanost s roditeljima
Paralelno s nadrealnim djelima nastalima kao spoj iskustva metafizičkog slikarstva i antičkih arhitektonskih elemenata, nastaju i obiteljski portreti i autoportreti koji svjedoče o izvrsnom poznavanju klasične tradicije slikarstva. Portretirani likovi često su prikazani u dubokoj kontemplaciji. Sjetna lica prepoznatljivih karakternih crta skrivaju simboliku osobnih doživljaja.
Milena je često portretirala roditelje, majku Danicu i oca Bruna Barillija, s kojima je ostala bliska sve do svoje smrti. Njezina senzibilnost i psihološka pronicljivost očituje se u karakternoj psihologizaciji nemirnog i zanesenog karaktera oca, te naglašene senzibilnosti i predanosti majke u portretu iz 1934. godine. Profinjenost i gracioznost majčinog lika dočarala je mekim naborima svilene košulje, nježno oblikovanim uvojcima kose s naglaskom na velikim dubokim crnim očima koje je Milena vidljivo naslijedila od svoje majke.
Značajan je Autoportret s velom iz 1939. godine odabran za naslovnu sliku ove izložbe. Nastao u periodu prije odlaska u Ameriku, odraz je vidljivih promjena u likovnom izričaju. Ugledajući se na stare majstore renesanse Milena gasi osnovni ton prisutan u većini prethodnih djela i unosi gustoću i punoću u svoj rukopis. Gradeći tradicionalnu kompoziciju, virtuoznost iskazuje minuciozno oslikavajući veo i čipku odjeće čime se pojačava dojam slika starih majstora.
Američki modni dizajn
Američku fazu obilježili su portreti eminentnih ličnosti iz visokog društva i djela naglašene religioznosti kao znak njezinog povlačenja iz svijeta i potrebu za introspekcijom. Boravak u Americi ipak je najviše poznat po komercijalnom modnom dizajnu. Milena se bavila ilustracijom, dizajnom, kostimografijom i scenografijom. Primijenjena umjetnost omogućila joj je egzistenciju u Americi. Kako je cijeli život bila zainteresirana za modu, bilo je pitanje vremena kada će vodeći modni magazini prepoznati njezin talent. Surađivala je s najprestižnijim modnim časopisima kao što su Vogue, Glamour, Charm, Town and Country i House beautiful. Njezine modne ilustracije objavljivane u časopisu Vogue često su bile inspirirane nadrealizmom vidljivim u smještaju modela u surealna okruženja. Svoju stasitost i uzvišenu ženstvenu ljepotu prenijela je na kreacije u modnim časopisima kreirajući jednostavne haljine spuštenog struka ili dekoltea nepravilnog oblika, ispunjajući ih prozračnim tonovima akvarelne tehnike, te ukrašavajući akcentima poput broševa, lepeza i šalova.
Gracilna ‘pjesnikinja slikarstva’
Usprkos svojoj mladosti, vrlo brzo je stekla slavu i priznanja u međunarodnim krugovima. Nije voljela teorije koje su definirale njezinu umjetnost smještanjem u različite stilske odrednice. Kritika je često isticala Mileninu eleganciju, delikatnost i inteligenciju; smjelu i modernu tehniku, te divnu i izuzetnu senzibilnost. Znala je ostaviti snažan dojam. Bila je svjesna svoje mistične ljepote kojom je istovremeno zavodila i izazivala potrebu za zaštitom. Iako je djelovala krhko i ranjivo krasio ju je snažan karakter. Tako se njezin interes za modu razvio u samostalnu izradu smjelih kreacija koje je nerijetko odijevala za otvorenja raznih kulturnih događanja.
Kao da je znala da će prerano umrijeti, živjela je život punim plućima ne zadržavajući se predugo na jednom mjestu. Tražila je distancu od stvarnog života stvarajući pritom vlastiti svijet vrijednosti i likova koji s vremenom postaje temelj njezinih umjetničkih djela, kreacija i ilustracija. Sama je najbolje definirala svoju umjetnost riječima “sanjarim na svojim platnima i ona za mene predstavljaju pribježište od svega.”
Osim umjetničkih djela, kataloga i časopisa s njenim radovima, izloženi su i osobni, ali i odjevni i uporabni predmeti, te je u sklopu izložbe održana manifestacija 15 haljina Milene Pavlović Barilli. U atmosferi 20ih i 30ih godina prošlog stoljeća, uz zvukove jazza, prezentirane su modne kreacije nastale prema originalnim ilustracijama koje je Milena Pavlović Barilli radila za američke modne časopise. Time je opsežna izložba u Klovićevim dvorima pružila temeljit i zanimljiv uvid u život intrigantne poetske duše nadarene slikarice Milene Pavlović Barilli.