Nevjerojatno je koliko se u Hrvatskoj malo cijeni intelektualni rad, vrijeme, angažman i struka. Kreativna ili umjetnička realizacija neke ideje plod je ljudskog intelekta te iako je neopipljiv on itekako ima svoju vrijednost. Upravo ljudska kreativnost doprinosi općem društvenom razvitku, ali kod nas nikako da se ta činjenica adekvatno shvati, percipira i valorizira u društvu.
Zašto se u Hrvatskoj ne cijeni radna snaga?
Koliko puta ste i sami čuli kako smo svi mi zamjenjiva potrošna roba i ako ne pristanemo na ponuđene, često nehumane, uvjete rada uvijek ima onih koji će pristati? Situacija postaje još ozbiljnija i kompleksnija kod naplate intelektualnih usluga, jer ljudi teže poimaju što točno plaćaju ako nije riječ o konkretnom materijalnom proizvodu koji mogu ponijeti kući. Kad kupite auto, stan ili mobitel opipljivo je u što ste uložili svoj novac, ali kada platite glazbeni nastup, prijevod teksta ili pisanje predgovora zalazite u apstraktno područje u kojem ljudi vrlo često ne razumiju kontekst valorizacije tuđeg rada te se u pravilu čude zašto takav angažman toliko košta. U ovom i sljedećem tekstu bavit ćemo se problemom valorizacije radne snage i naplate intelektualnih usluga.