6.-22.02.2014., Galerija SC
U Galeriji SC-a 06.02.2014. otvorena je izložba grafičara, ilustratora, animatora i autora stripova Danijela Žeželja. Otvorenje je obilježio dojmljiv multimedijalni performans naziva ZOO. Žeželj je pred gledateljima na velikoj centralnoj površini naslikao figuru slona praćen snažnom ambijentalnom glazbenom pratnjom Damira Martinovića – Mrleta iz skupine Let 3, bubnjara Bobe Grujičića i vokalom Ivanke Mazurkijević.
Formula za potpuni doživljaj umjetnosti kroz spoj glazbe i slikanja uživo potvrđena je još 2011. godine premijerom Žeželjeve uspješne multimedijalne predstave Brooklyn Babilon. Dašak ozračja projekta ostvarenog u suradnji s kompozitorom i dirigentom Darcy James Argueom i njegovim orkestrom Secret Society moguće je doživjeti kroz osam animiranih filmova, nositelja osam poglavlja Brooklyn Babilona, na katu Galerije SC. Izložbu, uz animacije, čine 92 originala grafičke novele Babilon, te osam grafika koje su zapravo reprodukcije originalnih akrilik slika na dasci nastalih u procesu izrade animacije. U samom središtu dvorane velika je slika bijelog krilatog slona nastalog na otvorenju. Sva izložena djela međusobno nadopunjuju priču o Babilonu.
Babilonska kula univerzalni je simbol čovječanstva. Stoljećima su slikari, pisci, graditelji, kasnije i filmski redatelji, koristili monumentalan toranj kao osnovni motiv svog stvaralaštva. Poučna pozadinska priča govori o srditom Bogu koji je, razočaran ljudskom pohlepom i željom da budu kao on, srušio toranj i pomiješao jezike graditelja kako više ne bi mogli međusobno komunicirati. Priča je primjenjiva i na današnje prilike.
Žeželjev junak je kreativni stolar Lev Bezdomni koji izgrađuje vrtuljke. Utjecajan gradonačelnik poziva ga u svoju velebnu rezidenciju na sastanak i nalaže mu da sagradi najljepši vrtuljak na vrhu najvišeg nebodera na svijetu u srcu kvarta u kojem živi i radi Bezdomni. Konstrukcija nebodera uništava cijelo naselje, a pristankom na izgradnju vrtuljka i sam Bezdomni postaje suučesnikom tog uništenja. Postavlja se pitanje ucjene i manipuliranja, te slobode odlučivanja i cijene odbijanja. Kako i sam Žeželj kaže, tema koju obrađuje u svom strip-albumu univerzalna je i primjenjiva od Brooklyna do Zagreba.
Pomislili bismo da u današnje vrijeme tzv. demokracije i liberalizma figura svemogućeg gradonačelnika izumire, ali upravo suprotno, ona i dalje aktivno postoji. Nitko nije oslobođen lika i djela gradonačelnika koji je i dalje glavni šerif u gradu gdje provodi svoju moć kroz nebulozne ideje i zamisli bez ikakve kontrole i sankcija narušavajući pritom kvalitetu života i vizuru grada. Baš kao što je to slušaj i s kvartom Leva Bezdomnog u Babilonu. Globalizacija ide na ruku imatelja kapitala koji ucjenom i manipulacijom guše pojedince koji razmišljaju svojom glavom. Duh individua se slama ugnjetavanjem i pritiskom, te se isti pretvaraju u očajnu i izmoždenu masu koja inertno prepušta tijek svog života odlukama moćnika.
Danijel Žeželj umjetnik je koji svoju umjetnost interpretira slikama i emocijama. Pričanje priče kroz sliku oslobođenu riječi otvara neograničeno područje komunikacije i interpretacije koje svoje korijene vuče još od doba pećinskih crteža. Da su emocije glavni pokretači radnje i likova u djelima ovog umjetnika svjedoče i glavni protagonisti Babilona – Lev Bezdomni i djevojčica s balonom, vječni suputnici koji komuniciraju gestama i mimikom lica. Na samom početku niz scena s različitim kadrovima lica Leva Bezdomnog ističe snažnu koncentraciju glavnog lika prilikom promišljanja o donošenju ispravne odluke. Lajtmotiv djevojčice s balonom simbol je tračka optimizma u bezizlaznim situacijama. Prikaz Leva iz ptičje perspektive, okruženog nizom razbacanih skica životinja za vrtuljak naglašava kompleksnost izvedbe rada i još važnije, opterećenost prihvaćanjem zadatka. Djevojčica prilikom Levovog promišljanja i izgubljenosti među skicama pokazuje svoj crtež prepun dobrote, naivnosti i pozitivnosti. U tom trenutku njihova komunikacija ocrtava odnos sadašnjosti i budućnosti – kako će odluka već starog čovjeka utjecati na budućnost djevojčice.
Živopisno nacrtane skice životinja za vrtuljak dokaz su kreativnosti Levovog rada i mogućnosti kako on svojim radom može utjecati na događanja i život oko sebe. Istodobno se postavlja pitanje koje Žeželj sam spominje: “je li kreativno nužno i samo po sebi moralno?”. Prikaz moći gradonačelnika savršeno je oslikan monumentalnim ulazom u njegovu zgradu kao simbolom moći i pozicije. Horror vacui niz portreta na zidu prilikom uspinjanja uz stepenice naglašava egoizam dominantne persone koja vlada gradom. Podmićivanje djevojčice lizalicom u obliku cvijeta dočarava princip rada imatelja moći i novca. Prisustvo inicijala na svakom detalju dokaz je snažne želje za posjedovanjem svega. Posljedice sklapanja ugovora s vragom očituju se na sljedećim listovima gdje bageri bezdušno ruše uspomene, sigurnost i život jedne zajednice. Anonimni radnici su robovi koji rade za novac po nalogu poslodavca bez prevelikog preispitivanja svojih radnji u strahu od gubitka posla i stalnih primanja.
Osjećaj veličine dočaran je praznim prostorom porušenog i raščišćenog prostora za izgradnju nebodera, te punim prostorom dominantnog crnila kule prikazanog iz žablje perspektive sa dva minijaturna lika u podnožju. Likovi Leva i djevojčice, izuzetno mali u odnosu na građevinu, interpretiraju nemogućnost utjecaja na magnate koji vladaju svijetom.
Optimizam i nada u bolje sutra ipak daju pozitivan završetak ovoj socijalno osviještenoj priči koja kroz element balona kao simbol slobode naglašava mogućnost novog početka temeljenog na poukama dotadašnjeg iskustva.