9.11.-23.11.2017., Galerija ZILIK, Karlovac
Karikatura je područje umjetnosti koje zahtjeva pronicljivo opažanje i aktivno promišljanje svijeta oko sebe. Ona se poigrava sa životnim činjenicama ukazujući pritom na ključne probleme u društvu, dok humor istovremeno ublažuje i potencira težinu istine. U svijetu karikature nema licemjerja i lažnog morala, već ilustracija tumači ponekad okrutnu realnost zaodjevenu u britki humor.
U svojim počecima karikatura je bila oblik zabave za umjetnike i elitu, da bi razvojem tiska tijekom XIX. stoljeća postala dostupna širokim slojevima društva ismijavajući i razobličujući političke, socijalne i moralne iskvarenosti i slabosti pojedinaca, slojeva ili društva u cjelini.[1] U Hrvatskoj danas karikatura polako, ali sigurno nestaje iz tiskovina, a zamjenjuju je reklame i oglasi kao profitabilniji i učinkovitiji aspekti novina i časopisa.
Nikola Plečko poznat kao Nik Titanik jedan je od rijetkih karikaturista koji i dalje dnevno objavljuje dvije karikature, te u suradnji s jednim dnevnim novinama pronicljivo komentira aktualna događanja i pojave u društvu. U svojim karikaturama Nik Titanik ne štedi nikoga. Likovi iz političkog, estradnog i sportskog života podložni su njegovoj britkoj oštrici, dok u kolorističnim crtežima glavnu ulogu igra jedina ženska protagonistica hrvatske karikature – Štefica Jambriščak.
Pozamašnog volumena, osebujnog karaktera, bujne kose i još bujnijeg dekoltea, Štefica savršeno interpretira probleme napaćenog hrvatskog naroda. S pregršt šminke i nakita, te često odjevena u poprilično oskudnu odjeću, Štefica svojim napadnim modnim izričajima bez iznimke konkurira najvećim “zvijezdama” subotnje špice. Ona postaje nit vodilja u interakciji s političarima, estradnjacima i sportašima potencirajući tako ključne probleme u društvu. Živimo u vremenu u kojem su moralne vrijednosti zamijenjene sitnim strastima, lažnom ambicijom i žudnjom za pozicijama moći.
Akteri hrvatske estrade odnosno kvazi-zvijezde koje su izrodili reality showovi i ostalo medijsko žutilo Nik Titaniku ne ostavljaju puno slobode u dodatnom pretjerivanju pojedinih fizičkih karakteristika, što je jedna od glavnih odlika karikature, već svojim vlastitim natjecanjima u količini ugrađenih silikona, što tamnije iskvarcane kože, ugrađivanjem umjetnih trepavica, noktiju i ekstenzija sami po sebi postaju karikature u stvarnom životu… Ništa bolja situacija nije ni u političkoj karikaturi. Država koja se urušava sama po sebi postaje paradoks, a političari svojim potezima karikaturistima pružaju neiscrpno vrelo inspiracije. I dok je takvo okruženje povoljno za karikaturiste, istovremeno je tragično za narod koji u takvoj državi mora živjeti.
S ciljem distanciranja od aktualne politike, koja je u potpunosti preplavila svakodnevnicu običnog čovjeka, Nik Titanik za izložbu u Karlovcu odabire karikature koje problematiziraju svima bliske situacije u životu poput obiteljskih i muško-ženskih odnosa, obrazovanja, turizma, tehnološkog napretka itd. Pregledom 160 izloženih karikatura nastalih u prethodne tri godine možemo se prisjetiti svih aktualnosti i trendova koji su posljednjih godina obilježili hrvatsku realnost. Razvidno je kako djela Nik Titanika posjeduju sve odlike kvalitetne karikature. Sadržaj je lako razumljiv, a istovremeno duhovit i društveno angažiran crtež pogađa u srž problema. Teme su bliske široj javnosti, te se promatrač može poistovjetiti s interpretiranim situacijama, dok je ilustracija jasna i vizualno zanimljiva.
U ulozi lucidnog kroničara aktualnog vremena Nik Titanik britkim humorom ukazuje na neuralgične točke društva i države provocirajući reakciju, odnosno ne dopuštajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje današnjice akceptirajući ga kao normalno. Živim bojama, osebujnim likovima i s mnoštvo detalja Nik Titanik karikaturama ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u društvu, potičući promatrača na aktivno promišljanje društva i vremena u kojem živi. Karikatura, unatoč postupnom nestajanju iz tiskanih medija, i dalje ostaje prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mišljenje i upozorava na aktualne probleme.
Kada nestane humora, nestat će civilizacije rekla je američka humoristkinja Erma Bombeck, stoga smijmo se, propitujmo sebe i svijet oko sebe i cijenimo vidove umjetnosti koji čine isto.
[1] Frano Dulibić: Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine, Leykam international, Zagreb, 2009. , str.10
Fotografije s otvorenja:
EMISIJA “PRAVAC NA TREĆU” POSVEĆENA KARLOVAČKOJ IZLOŽBI I RADU NIK TITANIKA