Svakodnevni život često uzimamo zdravo za gotovo i pritom ne primjećujemo niz lijepih trenutaka koji čine njegov sastavni dio. Tatjana Politeo u svom novom ciklusu uzima prepoznatljive elemente iz svakodnevnog života koji su sami po sebi sasvim neutralni, te ih provlači kroz iskustvo pop arta, street arta, stripa, animiranog filma i dječje ilustracije dajući im posve novi kontekst i viđenje.
Krajem siječnja 2019. godine u Modernoj galeriji u Ljubljani otvorena je izložba pod nazivom “Vrijeme bez nevinosti. Recentno slikarstvo u Sloveniji”. Na izložbi sudjeluje ukupno 23 umjetnika i umjetnica mlađe generacije: Viktor Bernik, Suzana Brborović, Gašper Capuder, Ksenija Čerče, Nina Čelhar, Tina Dobrajc, Katja Felle, Mitja Ficko, Mito Gegič, Žiga Kariž, Staš Kleindienst, Vladimir Leben z Ercigoj Art, Uroš Potočnik, Adrijan Praznik, Arjan Pregl, Ana Sluga, Miha Štrukelj, Maruša Šuštar, Iva Tratnik, Sašo Vrabič, Joni Zakonjšek, Marko Zorović, Uroš Weinberger. Kustosica izložbe je Martina Vovk.
Postoje različite vrste ljubavi i strasti. One su najčešće usmjerene prema drugim živim bićima. No, emocionalno se možemo vezati i uz predmete i mjesta koji nas asociraju na određene ljude ili događaje, dok je strast često nit vodilja u radu, hobiju ili pozivu kojem smo posvetili svoj život. Ljubav može biti romantična, uzvišena ili opsesivna, no postoji i zabavna vrsta ljubavi – ludus. Takvu ljubav poimamo kao igru. Ona je oslobođena očekivanja i dodatnih opterećenja, te se u njoj istinski uživa. Duh ludusa pronalazimo i u novim radovima Eugena Varzića.
Vrlo lako moguće najduži, ali isto tako vjerojatno i najneobičniji intervju do sada. Bez previše uvoda, odvojite malo vremena i upoznajte Marka Šošića u jedinstvenoj ispovijedi svojevrsnom intervju-eseju.
Pročitaj više…
Osim vidljive zrelosti i inovativnosti u radu, Ana Čolaković istaknula se nevjerojatnom emocijom koju unosi i interpretira u svojim djelima bilo da je riječ o crtežu, slici ili skulpturi. U posljednjih nekoliko godina Ana je izvela nekoliko javnih skulptura, te prezentirala svoj rad putem samostalnih i grupnih izložbi na kojima je heterogenost njezina izričaja objedinjena prepoznatljivim rukopisom preobrazbe motiva do kojeg je došla neprestanim istraživanjem mogućnosti oblikovanja odabrane materije i nedokučivosti psihologije ljudskog uma. Upoznajte uistinu divnu Anu Čolaković za koju ćete sigurno još čuti.
Izuzetno mi je drago što uoči 5. obljetnice PerceiveArt-a imam priliku predstaviti iznimno inspirativnog, vrijednog i krajnje predanog umjetnika koji je radije izabrao i stvorio vlastiti put nego da slijedi sigurne utabane staze. Intervju je malo duži, ali isplati se pročitati i pobliže upoznati osobnost, rad i životno iskustvo Eugena Varzića.
5.07.-21.07.2018., Galerija sv. Krševana, Šibenik
Prostorno-vremenski kontinuum oduvijek je fascinirao i poticao ljudski rod na razmišljanje što zapravo vrijeme jest i kako ga definiramo? Uvriježena definicija tumači kako vrijeme omogućuje razlikovanje dvaju inače potpuno istih događaja u istoj točki prostora, dok razmak između tih događaja služi kao osnova za mjerenje vremena. Isto tako, mnoge pojave u prirodi pravilno se ponavljaju, te i one mogu poslužiti pri određivanju određenog trajanja vremena. S druge strane, Carl Sagan je isticao kako su tisuću godina prije Europljana (koji su se povodili biblijskom idejom da je svijet star nekoliko tisuća godina), Maje razmišljale o milijunima godina, a Indijci o milijardama godina. Ova različita promišljanja možda ponajbolje zaokružuje misao Marcela Prousta koji kaže: “Teorijski, mi znamo da se Zemlja okreće, ali u stvarnosti to ne zapažamo; Zemlja po kojoj hodamo izgleda nam kao da je nepomična i mirno živimo na njoj. Isto je tako i s vremenom čovjekova života.”
Naziv izložbe “Dnevnik čitanja” mogao bi navesti posjetitelje na “krivi put” insinuirajući kako publika može očekivati likovne bilješke umjetnice Lene Kramarić nastale na temelju pročitanih djela iz bogatog književnog opusa Marina Držića. No, zagrebačka umjetnica s dubrovačkom adresom stvara nekonvencionalni dnevnik čitanja uzimajući lik i djelo Marina Držića kao polazište i inspiraciju za gradnju osobne i svojstvene vizualne priče.
Veliki Marino Tartaglia često je inzistirao na jedinstvenosti percepcije pojašnjavajući kako umjetnici ne bi trebali precrtavati ili kopirati ono što vide, već u onome što gledaju pronaći neki oblik koji će činiti esenciju slike. Misao možemo dodatno razraditi Aristotelovom izrekom kako cilj umjetnosti nije predstaviti vanjsku pojavnost stvari, nego njihov unutarnji značaj. Na tom istom tragu interpretiramo novi ciklus Vlaste Pastuović Aleksić koja postepeno napušta figurativni izraz i zalazi u polje apstrakcije vođena primarnom potrebom da na površini platna zabilježi vlastite emocije.
13.04.-6.05.2018., Galerija Prica izlaže u Centru za mlade Bunker, Samobor
Slikarstvo nastalo iz najdublje unutarnje stvarnosti omogućilo je apsolutnu slobodu izričaja u novom ciklusu radova Vjerana Čengića. Riječ je o slikarstvu koje karakterizira energičan potez, pikturalna snaga i izniman koloristički intenzitet. Ljepota i bogatstvo prirode nametnuli su se kao neiscrpan izvor motiva putem kojih autor ponire u medij slikarstva otvarajući ga emocijama i senzacijama boje.
Umjesto klasičnog uvoda i predstavljanja sugovornice dijelim staru indijansku priču koja u potpunosti utjelovljuje njezin slobodni duh:
U srcima svih nas postoji skrivena cesta kojom se rijetko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mjesta. Stari su ljudi zaista voljeli Zemlju i na njoj su sjedili i počivali s osjećajem da su blizu majčinske snage. Svoje su šatore gradili na Zemlji, a svoje žrtvenike od Zemlje. Zemlja je umirivala, jačala, pročišćavala i liječila. Zbog toga stari Indijanac još uvijek sjedi na Zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje život daju. Za njega sjediti ili ležati na Zemlji znači moći razmišljati dublje i osjećati snažnije. On može jasnije proniknuti u tajne života i doći u bliži odnos sa životom oko sebe…
Među umjetnicima odabranim za predstavljanje na portalu povodom 4. obljetnice PerceiveArt.com našla se i talentirana mlada umjetnica Silvia Golja.
Silvia je rođena 1993. godine u Puli gdje je završila Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna – smjer Tekstilni dizajn, a trenutno je prvostupnica likovne pedagogije na Odjelu slikarstva Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Ova mlada umjetnica danas živi u Labinu, a djeluje u Rijeci gdje od prošle godine njezine radove možete razgledati u ateljeu na Sušaku koji je otvorila, uredila i dijeli zajedno s kolegicom Dolores Đuračić.
Radovan Kunić jedan je u nizu umjetnika odabranih prošle godine za predstavljanje povodom četvrte obljetnice portala PerceiveArt. U međuvremenu je ostvario zamjetan broj samostalnih izložbi, pa je javnost tijekom 2017. godine mogla vidjeti njegove recentne radove tijekom ožujka na izložbi u sklopu programa Galerije Karas u Galeriji Prsten (HDLU) u Zagrebu, krajem kolovoza u Umjetničkom paviljonu “Juraj Šporer” u Opatiji, te završno u prosincu u Galeriji SC u Zagrebu. Postavi su se mijenjali, a izložbe su kontinuirano nadopunjavane novonastalim djelima.
More, brodice i svjetlost definirana odnosom neba i morske površine ključan su dio identiteta i kolektivne svijesti našeg naroda. Uzimajući likovnost i kreativnost kao nužnost u svakodnevnom životu, Tea Morić Šitum koristi arhetipske motive rodnog kraja za interpretaciju suvremenog života.
Samozatajna priroda mlade umjetnice Ivone Jurić omogućila joj je da svojim predanim i dosljednim radom tiho i neprimjetno stekne prepoznatljivost na hrvatskoj likovnoj sceni.
Slojevitost njezinih figurativnih radova predstavlja naglašeno individualiziranu stvarnost koja često prikazuje prijelazni trenutak između slike nastale u umu autorice i doživljaja koji promatrač osvještava kao svoju stvarnost. Minucioznost u radu, vidljiva na površini slike, rezultat je dubokog promišljanja o stvarnosti. Intimistički karakter radova pažljivo je balansiran nikad ne prelazeći u pretjeranu sentimentalnost. Priroda kao glavna inspiracija prema Ivoninim riječima ujedinjuje dvije strane jedne cjeline – beznađe i nadu, ona je ta koja se neprestano mijenja i treperi baš kao i individualna percepcija umjetničkog djela.
