Staklo kao jedinstven medij oblikovanja posjeduje karakteristike koje ga istovremeno čine očaravajućim, ali i izuzetno kompliciranim za modeliranje. Ono već stoljećima fascinira umjetnike, znanstvenike, ali i širu javnost… jer stvarati se mora, a staklo je medij koji intrigira svojom ambivalentnošću, ali i mogućnošću preobrazbe.
Svijet likovnih elemenata i njihove komunikacije tj. odnosa na površini slike strukturalno je polazište u radu Ljiljane Barković. Višegodišnje istraživanje slikarske površine kao geometrijskog i fragmentiranog likovnog polja, koje se bavi slikarskim prostorom kao mrežom, dovelo je umjetnicu u područje u kojem slikarski prostor postaje odraz apstrahirane misli.
Lik i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića interpretirano je na bezbroj načina. Fragmenti piščevog života i bogato nasljeđe njegovog književnog opusa poslužili su kao osnova i inspiracija kazališnim, filmskim, glazbenim i likovnim umjetnicima. Književna djela publicirana su i uprizorena na kazališnim daskama, održane su mnoge filmske, dramske i likovne radionice, te koncerti, okrugli stolovi i konferencije na temu Marina Držića.
Ciklus crteža i staklenih skulptura Antona Vrlića uvodi nas u svijet promišljanja i propitivanja vlastite nutrine. Namjere i ideje bivaju pretočene na papir natopljen vodom pri čemu crtež teče imitirajući staklenu masu pri lijevanju. Fluidnost mrlje tuša obogaćena je uplivima urezivanja, grebanja i nabadanja različitim predmetima.
Živimo u vremenu kada se sve percipira kao potrošna roba. Opsesivno zgrtanje materijalnog bogatstva dovodi do radikalnog propadanja ljudske duše. Iskonski odnos čovjeka i prirode narušen je kontinuiranom masovnom proizvodnjom što rezultira nebrojivim gomilama otpada. Ekologija sve češće postaje reakciona srž umjetničkog djelovanja.Continue reading →