Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!

43. ZILIK

25.-29.01.2016., Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor
(Dom za djecu Vladimir Nazor), Karlovac

 

Od ove godine sam izbornica Zimske likovne kolonije u Karlovcu. Kako ne želim biti u sukobu interesa, u ovom tekstu neću pisati osvrt ili kvalitativnu evaluaciju ZILIK-a, već bih s čitateljima htjela podijeliti svoje dojmove u formi dnevnika.

 

Zimska likovna kolonija u Karlovcu osnovana je 1974. godine. Ideja o koloniji rodila se godinu dana ranije kad je Petar Grgec, tadašnji predsjednik Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske, htio osnovati koloniju u svom gradu. Grgec je zaključio kako u zimskom periodu nema ni jedne likovne kolonije u Hrvatskoj. Njegova supruga Dana, od ranije suradnica karlovačkog Doma za djecu Vladimir Nazor, predložila je da se kolonija održava upravo u Domu. Petar Car, tadašnji ravnatelj Doma, objeručke je prihvatio ideju, te je kolonija službeno počela 22. siječnja 1974. Termin je odabran tako da se kolonija održava tijekom zimskih školskih praznika kako se djeca u Domu ne bi osjećala osamljenom i kako bi se imala čemu veseliti svake godine.

 

U protekle 43 godine kontinuiranog održavanja ZILIK-a stvoren je uzajamni odnos umjetnika i djece, spoj umjetnosti i ljubavi kao dvaju najplemenitijih ljudskih izraza. Kolonija je postala simbol druženja i kreativnog stvaralaštva, simbol topline i smijeha. Od početka ZILIK-a do danas stvoreni su filmovi za djecu, napisan je roman o djeci Doma, spjevana je pjesma o ZILIK-u, te je zajedničkim djelovanjem umjetnika, pedagoških radnika i djece stvorena posebna atmosfera velike karlovačke obitelji koja se jednom godišnje okuplja kako bi promicala pedagoške vrijednosti, terapijski učinak umjetnosti i humane poruke.

 

Dugotrajnost i plemeniti ciljevi ZILIK-a privukli su tokom godina najveća imena hrvatske umjetnosti. Na ZILIK-u su među ostalima sudjelovali: Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Ivo Šebalj, Ivan Kožarić, Ratko Petrić, Ivica Antolčić, Vasilije Jordan, Miroslav Šutej, Edo Murtić, Šime Vulas, Dimitrije Popović, Kosta Angeli Radovani, Zlatko Prica, Dubravka Babić, Branka Uzur, Marija Braut, Jadranka Fatur, Nives Kavurić-Kurtović, Ljerka Njerš, Milena Lah… Svi umjetnici koji su kroz godine djelovali na koloniji doprinijeli su obogaćivanju života djece, kao i stvaranju vrlo impozantnog umjetničkog fundusa.

 

Danas ZILIK predstavlja jedinstveni spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi, te oplemenjuju njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Na taj način djeca proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanja doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju.

 

Ovogodišnji ZILIK otvoren je izložbom doajena hrvatske likovne umjetnosti Ljubomira Stahova koji je i sam bio sudionik kolonije održane 1979. godine. Na izložbi su posjetitelji mogli vidjeti dvanaest velikih ulja na platnu nastalih u posljednjih tridesetak godina, što je ponukalo i bivše studente profesora Stahova da dođu razgledati njegov slikarski opus pošto ga mnogi prvenstveno prepoznaju po grafikama i skulptorskom stvaralaštvu.

 

Kolonija je od samog početka podijeljena na Mali i Veliki ZILIK, tj. klasičnu likovnu koloniju tijekom koje umjetnici borave i slikaju u Domu, te likovne radionice namijenjene djeci koje vode akademski umjetnici. Ove godine su na Malom ZILIK-u sudjelovale škole i domovi iz cijele Hrvatske: osnovne škole Grabrik, Draganić, Mahično, Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac, Grafička škola Duga Resa, Učenički dom Karlovac, dječji domovi iz Siska, Slavonskog Broda, Vinkovaca i Zagreba, domovi za djecu iz Novog Vinodolskog i Splita, te djeca iz drugih dječjih ustanova, dok su se Velikom ZILIK-u pridružili dugogodišnji sudionici među kojima su Vanja Krmpotić, Milivoj Svoboda, Nedeljko Tintor, Željko Zima, Ljubica Zuccon, Miroslava Kos, Iris Bondora Dvornik, Davorka Vuletić, Saša Petroševski Novak, Jasminka Glibotić i drugi.

 

MALI ZILIK

 

Na Malom ZILIK-u sudjelovali su Gordana Bakić Vlahov, Ida Blažičko, Duje Medić, Nina Iris Bešlić i Tatjana Politeo. Svatko od njih je osmislio i održao jednodnevnu tematsku radionicu za djecu.

 Čast otvaranja malog ZILIK-a pripala je slikarici Gordani Bakić Vlahov koja je osmislila dvije različite radionice. Na jutarnjoj radionici Krošnja je drvo je korijen djeca su imala priliku stvarati čudnovata stabla slijedeći primarni zadatak promišljanja stabla kroz linije, tj. opisati stablo sa svim svojim elementima – krošnjom, deblom i korijenom – koristeći najraznolikije vrste linija. Olovkama i flomasterima djeca su predano stvarala šarolike jedinstvene organizme.

 

Tema poslijepodnevne radionice bio je Čudesan stroj. Šarenilo flomastera djeca su zamijenila štapićima i tuševima, te dobili zadatak da pomoću raznih struktura linija i ploha osmisle vlastite strojeve. Tako su nastali stroj za izrađivanje oblaka, stroj za uništavanje dosade, stroj za prijatelje, stroj za pahuljice, stroj za nestajanje, stroj za crne izvanzemaljce s velikim ušima, no svakako ne treba zanemariti i strojeve poput ispunjatora i zadaćomata. Nakon što su nacrtali vlastite strojeve Zilikovci su sa zanimanjem prolistali trodimenzionalne knjige o poznatim svjetskim izumima, a posebno su ih zaintrigirali i razveselili mali roboti na navijanje koje je donijela voditeljica radionice.

 

Drugog su dana radionice počele vrlo veselo kada je kiparica Ida Blažičko djecu pozdravila na kineskom jeziku, obzirom da je nekoliko godina provela u Kini gdje je doktorirala na Kineskoj umjetničkoj akademiji u Hangzhouu. Ida je pripremila radionicu Mogućnosti prostora na kojoj su djeca uz najraznolikije materijale poput kartonskih kutija, kolaža, plastičnih folija u boji, vune i špage osmišljavali umjetničke intervencije u postojećem i imaginarnom javnom prostoru s ciljem oplemenjivanja životnog okruženja.

 

Kako je bila riječ o dosta kompleksnom zadatku, djeca koja su sudjelovala na jutarnjoj radionici napravila su obrise i strukturu novonastalih gradova i parkova, dok su se djeca s popodnevne radionice posvetila izradi detalja i dovršetku, a neki i prenamjeni, započetih građevina. Tako je nastao dvorac koji se pretvorio u tvornicu smijeha da bi na kraju postao zgrada RTL Televizije. Započeto kino se pretvorilo u lutku za kuće, a Muzej ‘Budućnost’ je ipak ostao muzej. Popodnevnu radionicu posjetili su glumci karlovačkog Gradskog kazališta Zorin dom koji su ostali oduševljeni maštom i kreativnošću malih Zilikovaca.

 

Srijeda je bila rezervirana za Duju Medića, ponosnog Breljanina koji je za djecu pripremio radionicu crteža s ugljenom i temperama. U posjet radionici je došao Župan Karlovačke županije Ivan Vučić. Djeca su bila podijeljena u grupe po stolovima i svaka je grupa trebala ispuniti prazan papir veličine cijelog stola motivima iz džungle. Kako bi pojasnio djeci pojam ‘horror vacui’ Duje im je dao upute kako niti jedan dio papira ne smije ostati prazan, pa su se djeca brže bolje prihvatila ugljena i tempera i počela crtati. 

 

Džungle koje su nastale, naravno, nisu bile obične džungle, bilo je tu i dinosaurusa, Tarzana, palmi, majmuna, zmija, žirafa, puževa, lavova i riba. Na popodnevnoj radionici tempere su zamijenjene pastelama, a Duje je prokomentirao kako je na radionicama zapazio i potencijalne nasljednike Jacksona Pollocka i Zlatka Kesera.

 

Četvrtak je protekao u znaku priprema za maškare. Kako je fašnik ove godine bio vrlo rano, radionica Nine Iris Bešlić savršeno se uklopila u ZILIK! Djeca su dobila zadatak u parovima izraditi fašničke maske, a svaki stol je za izradu maski dobio organske neobrađene materijale (grančice, lišće, plodove zemlje) ili reciklirane industrijske predmete (krpice, vunu, CD, nakit, šljokice). Nina je donijela već gotove maske koje je sama izradila kako bi djeca vidjela što je sve moguće napraviti od recikliranih materijala, a ujedno su se razveselila maskiranjem u Ninine maske zmija, ptica i ostalih čudnovatih stvorenja.

 

Mali ZILIK završio je radionicom Tatjane Politeo na kojoj su djeca izrađivala lutke. Podijeljeni u parove ili manje grupe Zilikovci su od tanjeg kartona, vune, tempere i raznih krpica izrađivali muške i ženske lutke, princeze, mladenke. Nastao je i jedan zeko, pa čak i poznati snjegović Olaf iz Disneyevog crtića Frozen.

 

Tijekom cijelog tjedna dugogodišnji sudionik ZILIK-ovac Milivoj Svoboda vrijedno je krasopisom ispisivao zahvalnice svakom djetetu koje je prisustvovalo na ovogodišnjem Malom ZILIK-u, dok je akademski slikar Nedeljko Tintor boravio u dvorani s djecom gdje je slikao svoje prepoznatljive pejzaže, ali i izrađivao portrete djece u ugljenu.

 

Zimska likovna kolonija tradicionalno je završila otvorenjem izložbe radova nastalih na ovogodišnjem Velikom i Malom ZILIK-u u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor u Karlovcu.