46. ZILIK – ZILIK kakav je nekada bio
28.01.-1.02.2019., Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor
Osnovan 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi ZILIK iz godine u godinu otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece i pritom razvija njihov osjećaj za lijepo te omogućava ugodne trenutke druženja djece i umjetnika. Kako bi vratili ZILIK temeljnim vrijednostima, te i dalje omogućavali razvoj i njegovanje etičkih i duhovnih kvaliteta djece ove godine je uvedeno nekoliko novina koje su zapravo starine, jer su od samog početka ključne odrednice ZILIK-a.
POVRATAK KORIJENIMA
U samim počecima su na ZILIK-u, uz štićenike doma, boravila djeca iz drugih domova i škola koja su pokazala izniman interes za likovno i kreativno izražavanje. U cilju kvalitetne realizacije likovnih radionica, te konkretnijeg posvećivanja voditelja svakom pojedinom djetetu, ove godine je optimiziran maksimalan broj polaznika po radionici kako bi djeca mogla uživati u druženju, stvaranju i komunikaciji s prijateljima, umjetnicima i odgajateljima. Također, pozvani su sudionici Velikog ZILIK-a da ožive duh boravka i stvaranja u istom prostoru s djecom, te su pokazali najmlađima tajne svog umijeća likovnog izražavanja. Od iduće godine kroz formu otvorenog natječaja za sudjelovanje bit će pozvani i novi umjetnici na Veliki ZILIK kako bi mnogi hrvatski umjetnici koji još nisu sudjelovali na ZILIK-u dobili mogućnost iskusiti divan doživljaj boravka u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor (nekadašnji Dom za djecu Vladimir Nazor).
Od ove godine ZILIK je odlučio proširiti svoje djelovanje, te pozvati akademske umjetnike za voditelje likovnih radionica na Malom ZILIK-u ne samo iz Karlovca i Zagreba, već iz gradova diljem Hrvatske, jer je Zimska likovna kolonija oduvijek bila otvorena za ugošćivanje hrvatskih likovnih umjetnika iz cijele zemlje, a ne samo okolnih gradova, tako da su već ove godine na ZILIK-u gostovale umjetnice iz Gorskog kotara, Rijeke, Varaždina i Zadra.
46. ZILIK
ZILIK počeo je u ponedjeljak 28. siječnja 2019. u 10 sati prvom likovnom radionicom Malog ZILIK-a. Čast da otvori ovogodišnji Mali ZILIK pripala je magistri likovne pedagogije Tihani Karlović koja je osmislila radionicu pod nazivom “Skrivena livada”. Tihana je prvo pročitala djeci pjesmu Slap Dobriše Cesarića i pitala ih koliko kapljica ima jedan slap? I kao što je svaka kapljica posebna, tako je i svako dijete posebno, te je svaki dječji crtež doprinio bogatstvu završnog zajedničkog rada. Svaki polaznik je imao određeno vrijeme za nacrtati jedan motiv, poput travke od linija, kamen od točkica i nakon svakog motiva pomaknuo bi se za nekoliko mjesta i nastavio crtati novi motiv na drugom dijelu papira. Dodavanjem novih elemenata i stalnim izmjenama svi zajedno su stvorili jednu veliku bujnu livadu. Popodnevna radionica se bazirala na istom principu rada samo što su polaznici izrađivali Morsku livadu.
Navečer je izložbom “Polifonija pokreta” akademskog slikara Željka Lesara svečano otvoren 46. ZILIK u Gradskom kazalištu Zorin dom. U sklopu bogatog programa posebno je bio zanimljiv dramski skeč “Kako se rodio ZILIK” kojeg su izvele Gabrijela, Ljubica i Maja, štićenice Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor. Djevojke su vrlo vjerno dočarale idejni začetak ZILIK-a kroz razgovor osnivača ZILIK-a: suradnice Doma za djecu Vladimir Nazor Dane Grgec, njezinog supruga predsjednika Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske Petra Grgeca i ravnatelja Doma za djecu Vladimir Nazor Petra Cara.
U utorak 29. siječnja je magistra likovne pedagogije Mateja Rusak održala radionicu pod nazivom “Floralni kalendar”. Nakon prezentacije karakterističnih biljnih motiva koji se javljaju u pojedinom mjesecu svaki polaznik je odabrao jedan mjesec iz kalendara s teksturom određenog biljnog motiva i izveo ga u kombiniranoj tehnici. Na kraju su polaznici s voditeljicom objedinili sve mjesece u jedan kalendar.
U utorak je jutarnja radionica trajala skraćeno jer je u goste došao cijenjeni pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar Mladen Kušec koji je djeci predstavio svoju novu knjigu Tajne Medvednice. Na promociji je prisustvovao i akademski umjetnik Siniša Reberski koji je ilustrirao Kušecovu novu knjigu za djecu, a koji je ujedno prošle godine sudjelovao na Malom ZILIK-u i održao izuzetno dobro posjećenu likovnu radionicu na temu kaligrafije.
Srijeda 30. siječnja bila je rezervirana za magistru slikarstva i profesoricu likovne kulture Marinu Ćorić koja je s djecom izvela vrlo zabavnu radionicu pod nazivom “Moj šašavi autoportret”. Na samom početku umjetnica je kroz odličnu prezentaciju povijesti autoportreta djeci pokazala kakve su sve autoportrete radili najpoznatiji umjetnici svijeta kao što su Picasso, Rembrandt, Klee, Dalí i Frida Kahlo, te svoje vlastite autoportrete. Tijekom prezentacije komičan je bio trenutak kada je voditeljica pitala djecu prepoznaju li osobu na slici (na ekranu je bila prikazana Mona Lisa), a jedan polaznik je odgovorio kako je to slika Djevice Marije. Nakon kratkog i zanimljivog uvoda o povijesti autoportreta u kojem su polaznici mogli saznati kako i zašto umjetnici rade autoportrete djeca su i sama napravila neobične i šašave autoportrete u različitim tehnikama.
U četvrtak 31. siječnja bilo je posebno veselo jer su djeca s magistrom likovne pedagogije Sunčanom Simichen izvela dvije različite radionice. Na jutarnjoj radionici “Zamrljaj mrlju” polaznici su naučili što su to Rorschachove mrlje i kako od mrlja stvoriti figurativan prikaz. Prvo su temperama napravili svoje mrlje, a potom su iz šarenih otisaka trebali definirati neku životinju te olovkama, bojicama i flomasterima naglasiti detalje, izrezati likove i nalijepiti ih na štapiće. Tako su nastale bogato razvedene i međusobno vrlo različite maske.
Na popodnevnoj radionici “Pretisni otisni” mališani su zakoračili u svijet grafičkih tehnika i izradili svoje prve monotipije. U uvodnom izlaganju umjetnica ih je pitala koje je peto godišnje doba i nakon usuglašenog odgovora da su to maškare, pokazala im je raskošne kostime s povorki u Brazilu, Veneciji i Rijeci, te dala u zadatak da sami osmisle bogati karnevalski kostim i nacrtaju ga olovkom na papiru. Potom su odabrali boje u kojima žele otisnuti svoj kostim i svatko je dobio u zadatak razraditi pojedinu boju valjcima na limenoj podlozi. Nakon toga su položili papir naličjem na ploču i ponovili dio crteža koji su željeli da se otisne u odabranoj boji i nakon toga crtež su položili na ploču s drugom bojom, iscrtali ostatak kostima i tako dobili raznobojne otiske. Jutarnju i popodnevnu radionicu obilježila je činjenica da se djeci najviše sviđao sam proces rada – preklapanje papira i otkrivanje mrlja, te razrađivanje boje valjcima.
Mali ZILIK zatvorili smo radionicom akademske slikarice i asistentice na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Ljiljane Barković koja je za petak 1. veljače osmislila radionicu “Četiri godišnja doba – eko mozaik”. Polaznici su se podijelili u manje grupe i svaka grupa je dobila u zadatak nacrtati skicu stabla kako ono izgleda u određeno godišnje doba. Pomoću filca, kolaža, štapića i brojnih drugih predmeta djeca su ispunjavala površinu stabla u bojama koje su karakteristične za pojedino godišnje doba. Tako je nastala snježna zima u zimzelenoj šumi, prekrasna voćka u punom cvatu s pokojom bubamarom u letu, zlaćana jesen i užareno ljeto.
U petak navečer svečano je otvorena izložba radova nastalih na Velikom i Malom 46. ZILIK-u, a polaznicima su uručene zahvalnice za sudjelovanje na još jednom ZILIK-u.
Osim vraćanja korijenima, ovogodišnji ZILIK obilježio je i bogati popratni program, pa su tako osim gostovanja Mladena Kušeca i Siniše Reberskog, u prostoru doma osmišljeni i poratni sadržaji. Odgajateljica Željka Kostanjšek je osmislila, istražila i postavila odličnu izložbu “Vremenoplov” koja je dočekivala posjetitelje u hodniku Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor. Na izložbi su se gosti mogli upoznali s razvojem ZILIK-a od samih početaka pa do danas i to putem citata značajnih sudionika, kroz novinske članke i fotografije s ranijih ZILIK-a.
Želja ZILIK-a je bila upoznati nove mlade naraštaje s dugogodišnjom tradicijom ZILIK-a i pružiti im uvid u atmosferu u kojoj su se njihovi vršnjaci družili i kreativno izražavali od samih početaka ZILIK-a do danas. Osim izložbe, u knjižnici Centra su bili izloženi stari albumi s fotografijama i različiti članci i dokumenti o nastanku i povijesti ZILIK-a kako bi se svi zainteresirani mogli detaljnije upoznati s djelovanjem Centra, a tijekom trajanja ZILIK-a u velikoj dvorani gdje se održavao Mali ZILIK projicirani su video zapisi s ranijih ZILIK-a uključujući i film poznatog hrvatskog redatelja Petra Krelje koji je Centru velikodušno ustupila i za fundus ZILIK-a donirala Hrvatska radiotelevizija.
Cjelokupnim programom ovogodišnjeg ZILIK-a organizatori su nastojali široj javnosti približiti osnovnu ideju ZILIK-ovih začetnika Dane i Petra Grgeca i Petra Cara, te misiju i viziju koju svi mi kao nastavljači ove tradicije imamo odgovornost prenositi daljnjim generacijama, a ona je ponajbolje utjelovljena u citatu Petra Grgeca: “U svako dijete na ZILIK-u ugrađen je dio umjetnika i umjetnosti. To je svrha i bit ZILIK-a.”
