6.06.-29.06.2017., Galerija Prica, Samobor
Grafika u području umjetnosti predstavlja originalan svijet vrlo specifičnog oblika likovnog govora koji ne nastaje izravnim potezom na površini, već se oblikuje na matrici i prenosi na papir putem otiska. Za razliku od crteža ili slike grafiku karakterizira mogućnost umnožavanja. Njezina originalnost osigurana je strukturom grafičkih instrumenata – matrice, alata kojim se radi, bojom koja se koristi i papira na kojem se otiskuje. Misao koju je Vincent van Gogh jednom prilikom istaknuto svom bratu o tome kako bi ga kod slikarstva začudila jedna stvar, a to je slikarski zanat jer je riječ o vrlo teškom poslu, možemo primijeniti i na “grafički zanat”. Kako bi autor materijalizirao svoje umjetničke težnje, mora spoznati i savladati osnovne tehnike rada što je i sastavni dio studija grafičkog odsjeka zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.
Od 2011. godine klasa II. godine grafičkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u sklopu redovnog programa producira grafičke mape. Nakon što studenti preddiplomskog studija grafike na prvoj godini razviju svoje crtačke vještine i izraz kroz crtanje portreta i akta, te savladaju medij grafike kroz tehnike visokog i dubokog tiska, na drugoj godini unutar programa glavnih umjetničkih tehnika upoznaju i istražuju izražajne mogućnosti grafike kroz tehnike plošnog i protisnog tiska, tj. litografije i sitotiska. Svake godine je pred studente stavljen zadatak u formi određene teme za pojedinu grafičku mapu, te prema vlastitim preferencijama uz pomoć mentora izv.prof.art. Josipa Baće i as.dr.art. Mirana Šabića studenti realiziraju radove u pojedinoj tehnici. Osim radova za mapu, studenti izrađuju i korice mapa, te predlist i dizajn korica, a gotove grafičke mape završni su projekt II. godine i čine sukus cjelogodišnjeg rada na spomenutim tehnikama.
Na izložbi su predstavljene četiri grafičke mape u tehnici sitotiska i pet grafičkih mapa u tehnici litografije nastalih u periodu od 2011. do 2016. godine. Svake godine za pojedinu mapu definirana je određena tema, a do sada su obrađene teme: Alter ego, Ogoljeno, Mirovanje, Izbliza, Skriveno, Svjetlost, Različito i Periferno. Ove teme dovoljno su opširne da studenima omoguće slobodu u izričaju, a opet dostatno koncizne da ih zadrže u polju određenog sadržaja. Interpretirajući teme kroz akromatske ili kromatske prikaze apstraktnih ili figurativnih motiva i koristeći elemente asocijacija, simbolike ili naracije, studenti ispituju mogućnosti pojedine tehnike gradeći paralelno odnos između ploha, linija i boja, punog i praznog, geometrijskog i organskog. Crta, ploha, potez, linija i točka često su ključne odrednice u gradnji ritma, proporcija i ravnoteže kompozicije na temelju kojih autori unutar zadanih tematskih i tehničkih okvira spoznaju širinu suvremenih mogućnosti likovnog izražavanja.
Grafička mapa nastala tijekom akademske godine 2011/12. nije imala zadanu temu, te se među dominantno akromatskim radovima javljaju figurativni motivi ljudskog lika u djelima Ane Jagić i Ive Habus. Posebno se ističe minuciozno izvedeni kukac s predimenzioniranim linijski definiranim krilima u radu Tee Jurišić, dok su preostali radovi više asocijativnog karaktera gdje autorice unutar prepoznatljivih formi kruga, trokuta i križa istražuju mogućnosti boje u litografiji. Još veća dominacija boje prisutna je u grafičkoj mapi Alter ego iz 2012/13. godine u kojoj studenti u tehnici litografije istražuju mogućnosti linije i plohe, odnosa boje i linije, te različite forme ekspresivnosti od suptilne ilustrativnosti u radu Tee Ivković i slikarske umjerenosti u radu Tina Lončara, pa sve do snažne linijske ekspresije Domagoja Biškupa i dinamičnog odnosa gradivnih elemenata u radu Ivana Vrančića.
Zanimljivo je vidjeti kako zadana tema postaje okidač za različite pravce kretanja kod studenata. Primjerice, grafička mapa u tehnici sitotiska na temu Ogoljeno potaknula je pojedine studente da krenu prema simplifikaciji prikazanog poput djela Domagoja Biškupa koji je plohama u boji formirao kompoziciju lišenu suvišnih detalja, dok su drugi studenti, poput Judite Horvatinović, krenuli u interpretaciju bogatstva prikaza i sadržaja koji otkrivamo nakon ogoljenja materije. Tea Ivković zadržala se u polju linijske gradnje motiva, dok je Tin Lončar titravim plohama u različitim bojama formirao lik koji asocira na fotografiju u negativu.
Mapa Mirovanje u tehnici litografije iz 2013/14. godine rezultirala je vrlo raznolikim radovima od kojih se svakako ističe ono linijsko, ilustrativno i stilizirano u kolorističkom radu Karle Čurčinski, dok je tenzijska ravnoteža različitih gibanja u djelu Sabine Gašparac ostvarena suprotstavljanjem raznolikih silnica koje postižu stanje mirovanja, da bi krajnje drugačija interpretacija Marine Ivančić ostvarila lirsku kompoziciju naizmjeničnog ritma točaka, mrlja i praznih ploha povezanih vodoravnom linijom. Marko Sardelić nit je poveznica između navedenih krajnjosti unutar teme mirovanja koju on sâm interpretira pomoću dvaju posve različitih statičnih elemenata – tonski oblikovanog volumena kocke koja svojim istjecanjem uzrokuje ritmično gibanje na površini vode.
U grafičkoj mapi litografije iz 2014/15. godine studenti su realizirali izvrsne radove vrlo različitih osobnih izričaja i interpretacija teme od minucioznih detalja u radu Ivane Bajcer, preko narativnosti djela Dorotee Dugošija i snažnog realističnog prostornog elementa ćelije koji naglašava siluetu ljudskog lika u radu Maria Javorana, pa sve do impresivnog efekta naziranja (ili nestajanja) ljudskog lica u radu Marijane Jurjević.
U posljednjim grafičkim mapama iz 2015/16. godine na temu Različito i Periferno osim savladavanja i upoznavanja samih tehničkih elemenata obrađenih grafičkih tehnika kod studenata pratimo sličnosti i različitosti u njihovim promišljanjima o pojedinoj temi. U tehnici sitotiska tema Periferno polučila je mnoštvo kolorističkih radova koji se bave društvenim odnosima interpretiranim kroz formu ljudskih silueta ili pak prirodnih i urbanih vizura.
Zanimljiv je pristup temi Različito u tehnici litografije kroz poništenje, odnosno psihološku slagalicu emocija i ekspresija ljudskog lica u radu Ivice Purgara, te vrlo slojevite i sadržajne interpretacije u radovima Lorene Almaši i Agate Lučić ili pak krajnje simbolične poruke u djelu Davora Dmitrovića.
Iz godine u godinu nastaju radovi novih studenata koji variraju po likovnom izričaju, gradnji specifičnog rukopisa i osobnim afinitetima pojedinca u umjetničkom stvaralaštvu. No, moguće je u zasebnom promatranju radova u tehnici litografije i radova u tehnici sitotiska uočiti zamjetne razlike u karakteristikama pojedine tehnike prilikom obrade motiva. Litografija je grafička tehnika plošnog tiska, koju karakterizira velika moć nijansiranja tona. U radovima predstavljenim na ovoj izložbi možemo uvidjeti kako su se studenti manje koristili litografijom u boji, a više pažnje posvetili detaljima, nijansiranju, karakteru linije i poteza, te minucioznim detaljima što je rezultiralo popriličnim brojem vrlo delikatnih i suptilnih rješenja poput radova Vendi Vernić, Marine Ivančić i Deniss Mikulčić Grgić.
Za razliku od litografije koja je plošna tehnika, protisni tisak zbog svoje direktnosti omogućava tisak na različitim materijalima. Sitotisak podnosi nanošenje različitih debljina slojeva bojila što omogućava reljefnost konačnog otiska. Brojne mogućnosti sitotiska rezultirale su dominantno kolorističkim radovima koje karakteriziraju naglašeni odnosi ploha: puno-prazno, pozitiv-negativ, svijetlo-tamno. Svojstva boje mogu varirati od sjajnih ili zagasitih do transparentnih ili pokrivnih. Sitotisak, ukoliko je dobro izveden, omogućuje veliku jasnoću i oštrinu crteža, te izražajnost i čistoću obojenih ploha, no za razliku od litografije nije pogodan za postizanje tonskih efekata. Čist odnos boja i ploha vidljiv je u radovima Domagoja Biškupa, Tina Lončara, Filipa Pilja i Ivana Kovačevića, dok je dominacija boja prisutnija u radovima Ivice Purgara, Sofije Mihoković i Diane Trohar.
Osim savladavanja grafičkih tehnika litografije i sitotiska, studentima je povjeren zadatak osmišljavanja dizajna korica i naslova čime se osim svijesti o uvjetima i procesima nastanka rada, studenti paralelno uče važnosti grafičkog dizajna odnosno vizualne komunikacije putem grafičkog znaka.
Grafičke mape predstavljene na izložbi rezultat su predanog rada nadarenih studenata i svjedoče o njihovom trudu i usvojenom znanju tijekom studijske godine. Vrijedan rad pod vodstvom mentora koji su, uvažavajući osobne sklonosti pojedinca, vodili studente tijekom procesa izrade grafičkih listova u zadanim tehnikama, rezultirao je raznovrsnim radovima zavidne kvalitete koji svjedoče ne samo o savladanim tehnikama već i o promišljanju i sposobnosti interpretacije određenih tema pritom poštujući i slijedeći svoju vokaciju prilikom oblikovanja vlastitog likovnog govora.
Fotografije s otvorenja izložbe