21.10.-08.11.2014., Medijateka Francuskog instituta
Ljubav prema ručnoj izradi suvremenog nakita povezuje autore okupljene u udruzi Klub Prijatelja Nakita. Članovi Udruge, vođeni željom za razvojem i širenjem znanja, ovom prilikom odabiru Francusku kao nit vodilju u stvaranju novih unikatnih primjeraka nakita. Zemlja bogatog kulturnog i umjetničkog nasljeđa, vrhunske gastronomske ponude, nevjerojatnih prirodnih ljepota i revolucionarnih povijesnih zbivanja inspirirala je 25 članova Udruge koji su pojedine teme iz njezine povijesti i kulture pretočili u jedinstvene primjerke nakita. Vodeći se vlastitim iskustvom autori odabiru temu koja pobuđuje njihov stvaralački impuls. Iako odabrani motiv predstavlja izazov, on istovremeno nudi mogućnost oplemenjivanja prepoznatljivog rukopisa autora, potencirajući inovativnost prilikom istraživanja novog područja. Istražujući francusku kulturu, povijest i umjetnost autor istražuje sebe, svoje mogućnosti i reakcije na izvanjske impulse i podražaje.
Prirodne ljepote Francuske
Sve blagodati plodne zemlje i prirodnih datosti pokrajine Champagne-Ardenne, uključujući i ekskluzivnost uživanja u pjenušavom okusu šampanjca, koncentrirani su u raskošnoj ogrlici Dubravka Jagarinca. No čarolija boja, okusa i mirisa može biti izražena u krhkoj, poetičnoj strukturi. Ogrlica Zdravke Radić pomno oblikovanim nizom suptilnih istaka budi sjećanja na vjetrom povijene grmove lavande.
Pogledom na slojevito oblikovanu srebrnu ogrlicu Isabelle Bianchi Marchesseau spoznajemo jedinstvenost stjenovite obale Ploumanac’ha pri čemu različito tretiranje površine pojedinog sloja ističe specifičnost prirodnih skulptura obale.
Povratkom u urbanu sredinu dočekuje nas zaljubljeni par ispred Eiffelovog tornja. Uhvaćen u u ogrlici Irineje Ćubele podsjeća na završni kadar romantičnog filma. Segment pariškog modnog svijeta ovjekovječen je na ogrlici Marijane Pišonić. Konstruktivističkim pristupom oblikovanju autorica stvara bezvremensku bob frizuru čije oštre linije ističu ključno značenje kultne frizure – praktičnost, funkcionalnost, ali ponajviše osjećaj slobode kretanja, mišljenja i življenja.
Povijest Francuske – od Lascauxa do Francuske revolucije
Nadahnuće u zidnim slikama znamenite špilje Lascaux pronašla je Smiljka Franjić. Drvena narukvica apstraktne kompozicije interpretacija je rogova jelena lopatara. Asocijacije na magijsko značenje predmeta pronalazimo i u ogrlici Lidije Jasnić. Tradicionalnom tehnikom Nunome Zogan oblikuje jednostavan prikaz svete ptice Ibis u srebru na crnoj pozadini. Realizirani hommage francuskom znanstveniku Jean-François Champollionu kontemplativna je interpretacija ljudske predanosti, koncentracije i usmjerenosti na cilj.
Jednostavnost u oblikovanju ustupa mjesto gruboj raskoši srednjovjekovnog merovinškog nakita u brošu Jadranke Ajduković. Nepravilni oval optočen raznobojnim dragim kamenjem i crtežima spiralnog oblika slavi visoki umjetnički domet ondašnje primijenjene umjetnosti. Bogatstvo materijala transformirano je u bogatstvo sadržaja na ogrlici Saše Magdić. Izazov oblikovanja ključnog događaja francuske povijesti autorica dovitljivo rješava kreirajući ključne simbole Francuske revolucije prepoznatljivim asocijativnim elementima.
Presjek francuske književnosti
Ako promislimo o povijesti francuske književnosti, možemo bez usprezanja zaključiti da je upravo Francuska iznjedrila neke od najutjecajnijih pisaca i mislilaca svih vremena. Upravo zato ne začuđuje činjenica da su revolucionarne misli Andrea Bretona, Marcela Prousta, Baudelairea i Prudhommea materijalizirane u osebujnom nakitu.
Stih Bretonove pjesme stvaralačkim procesom oslobođenim kontrole razuma postaje zagrljaj izvan granica svijeta u prstenu Dine Grgurić. Baudelaireovi Cvjetovi zla postaju gracilni niz prešanih latica različitih vrsta cvijeća u ogrlici Petre Podnarčuk. Nježnost i bogatstvo raznolikosti cvijeća metafora je različitog poimanja vrijednosti, fragilnosti ljudske duše, prividnog morala uvriježenih vrijednosti, te stvarne ljepote skrivene u teškoćama života. Povratak idiličnom životu Alphonsea de Lamartinea vizualiziran je u radu Sabine Kolonić. Razigrana kompozicija slavi ljepotu života dočaranu u formi leptira, simbola idealne ljepote, ali i prolaznosti života.
Temu prolaznosti vremena nastavlja pjesma Françoisa Armanda Prudhommea u radu stiliziranog oka Sandre Zubčić. Niz mjedenih žica, kao i slojevi ljudskog oka, govore o prožimanju i međuovisnosti vremena koje nam je prethodilo, vremena u kojem živimo i vremena koje tek dolazi. Virtuozu verbaliziranja pojma vremena Marcelu Proustu Dunja Naerlović odaje čast gradeći kompoziciju broša antonimima crno-bijelo i otvoreno-zatvoreno čime interpretira Proustovu isprepletenost biografskih i fikcijskih elemenata, najrazličitijih društvenih sredina i vlastitog karaktera, te ih objedinjuje vremenom kao ključnim uzrokom svih promjena.
Odmakom od egzistencijalnih tema uranjamo u svijet mašte kroz prsten Andreje Krušelj. Inspirirana bujnom imaginacijom Julesa Vernea autorica aluminijem, kompozitnim kamenom i silikonom oblikuje neobičan prsten za kapetana Nema u borbi protiv divovske lignje. Svojim organskim oblikom prsten budi niz asocijacija na fantastična bića, dok silikonski spoj omogućuje pokretljivost i pruža element iznenađenja prilikom uporabe.
Avangardna književnost pretočena u glazbu
Borba se nastavlja u melodičnim skladbama nekonvencionalnog francuskog skladatelja Erica Satiea. Julijana Rodić Ozimec bogato razvedenom ogrlicom pretače melankoličan zvuk primamljive kompozicije Gnossienne 5 u raskošnu materiju zadržavajući pritom osnovni dojam šarmantne komponente života. Ogrlica usko priljubljena uz vrat mjeri puls čovjeka baš kao što je Satie svojim skladbama mjerio zvuk glazbe.
Arhitekti koji pomiču granice
Mašta, upornost i odvažnost arhitekata modernog doba privlači autore nakita inovativnim oblikovanjem formi. Fasada smjele nadogradnje postojeće zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Lilleu tehnikom jetkanja postaje organički uzorak ogrlice Vere Perković. Dinamika svjetla i sjene ostvarena je finoćom i elegancijom reflektirajućeg materijala.
Daleko monumentalniju fasadu arhitekta Jeana Nouvela sastavljenu od 1700 prozora unikatnih dimenzija interpretira Božica Petković u intimnom mozaiku jedinstvenih srebrnih okvira. Svaki prozor predstavlja jedinku i njezino jedinstveno poimanje svijeta.
Dizajnerski svijet Jeana Nouvela, preciznije uzorak poznate SKiN sofe, postaje lajtmotiv u narukvici Ines Delač. Jedinstveni dizajn poznatog arhitekta autorica prenosi u svoj rad minimalističkim oblikovanjem okvira narukvice na čiju površinu aplicira reljefni ritam većih i manjih ipsilona.
Specifični primjeri iz opusa Le Courbusiera, jednog od najvažnijih arhitekata XX. stoljeća, zastupljeni su u radovima Andree Rosandić i Eve Lumezi Šimatović. Kapela Notre Dame du Haut u Ronchampu, istodobno najhvaljenija i najomraženija sakralna građevina, danas je jedan od najvažnijih primjera arhitekture XX. stoljeća. Andrea Rosandić minucioznim radom uspijeva u formi prstena izraziti maksimalnu ekspresiju volumena kapele uključujući asimetričnost cjelokupne građevine i ogoljelu unutrašnjost. Ovaj presedan u poimanju sakralnog objekta autorica oblikuje u novu formu koristeći glavne elemente kapele. Vitraji su u prstenu pretočeni u stakleni krug – simbol savršenstva odnosno središta duhovnosti, te uz čudnovate prozore predstavljaju glavni izvor svjetlosti.
Broš Eve Lumezi Šimatović zanimljiv je spoj tekstura, materijala i šarolikih boja. Razigrana kompozicija uhvaćene dječje radosti rezultat je promišljanja o Le Corbusierovim kolorističkim skulpturama rustikalnog karaktera s naglaskom na skulpturu Otvorena ruka.
Različite umjetničke forme kao vrelo inspiracija
Sljedeća skulptorska inspiracija proizlazi iz opusa kipara Jeana Pierrea Augiera. Danijela Kasaić ovjekovječuje majčinstvo stiliziranim figurama u zagrljaju čiji okvir dodatno naglašava dimenziju neraskidive spone majke i djeteta.
Dijalog praktičnosti dizajnera interijera Ronana&Erwana Bouroulleca i dekorativnosti dizajnera nakita Renéa Laliquea ostvaren je kroz finoću oblikovanja i ravnotežu međusobno spojenih elemenata koje je moguće zamjenjivati u ogrlici Branke Pavlović s naglašenom dekorativnošću vitkih linija moderne verzije nakita elegantne profinjenosti u radu Marija Nokaja.
Posljednje djelo u nizu radova inspiriranih revolucionarnim akterima i događajima u francuskoj povijesti inspirirano je Marcelom Duchampom, umjetnikom koji je utjelovio umjetnost, redefinirao pojam umjetnosti i odustao od umjetnosti. Božica Bartolac kalem za konac pretvara u ogrlicu ostavljajući reverzibilnu mogućnost ponovnog korištenja kalema u originalnoj funkciji. U njezinom radu ujedinjuju se revolucionarna ideja antiumjetnosti i Duchampov život posvećen šahu. Marcel Duchamp “preselio je umjetnost iz fizičkog u carstvo intelekta”, dok ova izložba pruža materijalizaciju bogatstva revolucionarnih intelektualnih ideja.
UVODNI GOVOR S OTVORENJA IZLOŽBE