U posljednjem intervjuu prije ljetne stanke predstavljamo svestranu umjetnicu Dariju Stipanić. Darija je diplomirala 1997. godine na Pedagoškom fakultetu u Rijeci; smjer Likovna kultura s temom „Ikonografija Dalijeve skulpture” kod mr. E. Dubrovića i kiparstvo u klasi mr. J. Diminića. Sudjelovala je na nizu kolektivnih umjetničkih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu (Južnoafrička Republika, Poljska, Srbija, Slovenija, Italija, Slovačka, Meksiko, Kina, Litva, Makedonija, Japan, Bugarska…). Darija se bavi kiparstvom, slikarstvom, te povremeno grafikom. Članica je HDLU Rijeka i dobitnica više međunarodnih nagrada i priznanja.
Kristina Kinkela Valčić
U posljednjem ovogodišnjem intervjuu i to točno na 10. obljetnicu portala PerceiveArt objavljujemo razgovor s hrvatskom likovnom umjetnicom Kristinom Kinkelom Valčić koja nam je otkrila kako je bilo odrastati na Kvarneru, što je presudilo da se u životu bavi i djeluje u području likovne umjetnosti i koje mogućnosti joj pruža izraz u apstrakciji.
Katarina Parađ-Vojković i Katarina Vojković – U potrazi Svetog Grala
04.07.-31.07.2020., Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
“Čim se pojavi čovjek koji sobom nosi nešto iskonsko, tako da ne govori: svijet treba uzeti onakvim, kakav jest…, već koji kaže: ma kakav bio svijet, ja ostajem kod svoje izvornosti, koju ne kanim promijeniti za volju ljudi: u istom trenutku kad se začuju ove riječi, čitav se život preobrazi…”
Franz Kafka u pismu Maxu Brodu
Osim što citatom iz pisma Franza Kafke koji stoji u uvodu knjige “Hrvatska izvorna umjetnost” autora Vladimira Malekovića započinje analiza hrvatske izvorne/naivne umjetnosti, on savršeno objedinjuje stilski, izričajno i karakterno posve različite opuse dviju umjetnica, majke i kćeri Katarine Parađ-Vojković i Katarine Vojković.
UTOPIJA – DISTOPIJA
– online grupna žirirana izložba –
Dom kulture Nova Gradiška
Dok dišem, nadam se. Možda je upravo ta misao kako nada umire zadnja bila nit vodilja koja je pomogla ljudima da prebrode i prežive neke od najvećih tragedija koje mogu snaći čovjeka poput rata, bolesti, smrti bližnjih i inih teških sudbina.
Od samog početka 2020. godinu označilo je poprilično apokaliptično ozračje što je mnoge umjetnike nagnalo na preispitivanje u kojem smjeru se kreće čovječanstvo. Dok su se jedni suočavali s najcrnjim scenarijima, drugi su pobjegli u vlastiti svijet kontemplacije, a treći su nastojali pronaći rješenje za izlazak iz tjeskobne i duboko zabrinjavajuće situacije u kojoj se našao cijeli svijet. Umjetnici pozvani da predstave vlastito viđenje naše trenutne situacije ili potencijalne budućnosti odazvali su se u velikom broju te ponudili iznimno široki dijapazon različitih interpretacija. Revalorizacija svijeta u kojem živimo, naših prioriteta i principa po kojima djelujemo rezultirala je često naglašenim katastrofičnim predviđanjima, ali i nadom u bolje sutra s vizijom kako smo sposobni prebroditi apsolutno sve. Od ukupno 99 prijavljenih autora iz zemlje i regije, odabranih 70 umjetnika predstavilo je svoja utopijska, distopijska i intimna viđenja svijeta referirajući se pritom i na vlastite pozicije i odnos spram svijeta u kojem živimo.
Ana Čolaković
Osim vidljive zrelosti i inovativnosti u radu, Ana Čolaković istaknula se nevjerojatnom emocijom koju unosi i interpretira u svojim djelima bilo da je riječ o crtežu, slici ili skulpturi. U posljednjih nekoliko godina Ana je izvela nekoliko javnih skulptura, te prezentirala svoj rad putem samostalnih i grupnih izložbi na kojima je heterogenost njezina izričaja objedinjena prepoznatljivim rukopisom preobrazbe motiva do kojeg je došla neprestanim istraživanjem mogućnosti oblikovanja odabrane materije i nedokučivosti psihologije ljudskog uma. Upoznajte uistinu divnu Anu Čolaković za koju ćete sigurno još čuti.