Tko smo, zašto smo i odakle dolazimo te jesmo li sami ili postoje bića skrivena u dalekim galaksijama beskonačnog nam Svemira – pitanja su na koja vjerojatno nikada nećemo saznati odgovor, ali uvijek možemo nagađati, pretpostavljati, zamišljati…
Mnogi filozofi, teoretičari i mislioci su kroz povijest civilizacije obrađivali pojam igre. Platon i Heraklit igru poimaju kao temeljni način stjecanja umnosti i razboritosti, dok za Kanta igra dobiva značenje radnje koja je ugodna i plemenita. Pojam umjetničke igre kao stvaralaštva Nietzsche percipira u vidu uspostavljanja sveukupnog svijeta kao igre. Otuda vjerojatno i proizlazi uzrečica “život je igra”. U povijesti mnogi su teoretičari igri davali veliki značaj objašnjavajući ju kao univerzalnu strukturu svijeta koja predstavlja temelj kulture odnosno fundamentalnu kategoriju postojanja.
Beskonačno prostranstvo koje nas okružuje vremenski je prostor u kojem se smjestio i naš planet. Uz Zemlju u njemu plovi mnoštvo nebeskih tijela koja postoje u svojoj beskonačnosti, neovisno od ljudskog znanja. Često opisivan kao tamni prostor kojem se ne nazire ni početak ni kraj, Svemir predstavlja jednu veliku nepoznanicu – misterij koji nas svojom nedokučivošću kontinuirano privlači i potiče na istraživanje.
Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici XX. stoljeća među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić kao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor. Obzirom da se dugi niz godina početak Zimske likovne kolonije obilježavao izložbom hrvatskog doajena, 45. ZILIK smo odlučili posvetiti cijelom nizu žena – doajenki koje su sudjelovale i svojim angažmanom uvelike obogatile povijest ove dugovječne kolonije. Među njima valja istaknuti Nives Kavurić-Kurtović, Mariju Braut, Jadranku Fatur, Ljerku Njerš, Branku Uzur, Almu Orlić, Dubravku Babić, te mnoge druge značajne predstavnice hrvatske umjetnosti XX. i XXI. stoljeća.