7.11.-17.11.2023., Galerija AMZ, Zagreb
Umjetnost je izraz vlastitosti, ali pritom i nit koja nas povezuje s ostatkom svijeta. Ona otvara nevjerojatne mogućnosti komunikacije, interpretacije te razmjene misli i ideja različitih naroda i kultura. Bogatstvo i mogućnosti slavljenja života, naših sličnosti i različitosti kroz umjetničko izražavanje prepoznala je Alina Gishyan uzimajući pritom medij keramike kao svoj primarni izraz.
Keramika je jedan od najstarijih ljudskih zanata koji je obilježio važnu prekretnicu u razvoju čovječanstva u periodu početaka sjedilačkog načina života. Često keramiku percipiramo kroz predmete iščezlih kultura, no u posljednjih nekoliko godina umjetnička keramika doživljava svoj uspon i sve više umjetnika i umjetnica poseže za glinom kako bi izrazili svoje misli, osjećaje, žudnje, nadanja i interpretacije svijeta u kojem živimo.
Alina Gishyan armenska je likovna umjetnica koja posljednjih šest godina živi i radi u Hrvatskoj. Dolazi iz ugledne armenske obitelji koja je 1972. godine razvila posebnu armensku ornamentalnu tehniku oblikovanja keramike. Već punih 16 godina Alina Gishyan njeguje obiteljsku tradiciju usavršavajući se u mediju keramike pri čemu je razvila vlastiti stil jedinstvene funkcionalne keramike prvenstveno vođena mišlju stvaranja održive umjetnosti koja istovremeno posjeduje funkcionalnost i naglašenu umjetničku vrijednost.
Jedan od glavnih motiva prisutan u opusu Aline Gishyan je svakako nar – simbol Armenije i drevna umjetnička forma koju je obitelj Gishyan pomno njegovala ručnom izradom uz upotrebu lokalnih prirodnih materijala održavajući pritom njegov izvorni stil i boje. Alina drevni simbol zdravlja, plodnosti i vječnog života oživljava i osuvremenjuje, kako sama kaže, umjetničkim procesom u kojem je vođena primarno intuicijom pri čemu formi nara daje slobodu da sama manifestira vlastiti izgled bez ranije definiranih skica i planova. Tako jedna od najstarijih vrsta voćki poznatih čovječanstvu dobiva klasičnu interpretaciju u prirodnoj pulsirajućoj crvenoj boji koja je najdublje povezana s principom života. Alina potom ulazi u područje eksperimenta i ostvaruje interpretacije nara u dubokoj plavoj boji sa sjajnom glazurom. Efekt površine čija tekstura naglašava voluminoznost i daje slikarski efekt razlivene vodene mrlje dodatno potencira lomljenje svjetlosti na površini nara. Od svih boja, plava je najdublja i najmanje materijalna boja. Ona prirodno otvara i rastvara oblike. Upravo tamnoplava nijansa dodatno ističe upotrebu zlatnih detalja na vrhu koji djeluju poput krune ove plemenite impozantne voćke s dubokom simbolikom. Autorica ide i korak dalje u razradi motiva u vidu crno-plavog nara s rastvorenom korom iz koje izviru sjemenke – simboli plodnosti i života. Uplivi crne boje pojačavaju dramatičnost i potenciraju bogatstvo i snagu voćke koja je tijekom stoljeća odolijevala vremenu i opstala do današnjeg dana. Istinska jedinstvenost svakog pojedinačnog primjerka nara rezultat je umjetničine pomne ručne izrade na lončarskom kolu. Naime, glina traži strpljenje i predanost dok istovremeno djeluje meditativno i pruža beskrajne mogućnosti oblikovanja i eksperimentiranja. Bilo da je riječ o klasičnom zanatskom pristupu na lončarskom kolu ili posve slobodnom ručnom oblikovanju, glina predstavlja vrlo kompleksan medij. Ona je živi organizam s kojim se Alina pomno upoznavala tijekom posljednjih 16 godina oblikujući čitav spektar formi inspiriranih prirodom i tradicijom vlastitog naroda. Većinu djela umjetnica izrađuje na lončarskom kolu, sve radi sama od početka do kraja i vrlo rijetko koristi kalupe. Intuitivno otkrivajući osobnosti i mogućnosti gline, Alina Gisyhan otkriva puni potencijal medija u kojem djeluje utkivajući pritom vlastitu energiju, nasljeđe i emocije u završno djelo.
Duhovna i materijalna baština poput jezika, književnosti, glazbe, plesa, običaja, ali i arhitekture, graditeljstva i artefakata najveće su bogatstvo i dio kulturnog identiteta jednog naroda. Osim što nam je urođeno da njegujemo i čuvamo našu baštinu, umjetnost nas često potakne da izađemo iz uvriježenih okvira te istražimo nove kulture uz mogućnost usvajanja i prihvaćanja njihovih jedinstvenosti i vrijednosti. Dolazak u Hrvatsku za Alinu Gishyan značio je susret i upoznavanje s posve novom kulturom, baštinom i naslijeđem unutar kojih je otkrila i pronašla mnoge sličnosti s vlastitom zemljom. Inspirirana bogatstvom, prirodnim ljepotama i raznolikošću obiju zemalja, umjetnica je odlučila sjediniti vrijednosti koje njegujemo kao kulturno naslijeđe i baštinu svojih naroda, interpretirati ih na vlastiti način i utjeloviti u jedinstvena umjetnička djela. Tako je nastao cijeli ciklus radova unutar kojih Alina oblikuje hrvatsku glagoljicu koristeći posebni armenski stil slova u formi ptica. Naime, Armenci su poznati po čuvanju i njegovanju svoje tradicije, a njihovo pismo je jedno od najstarijih na svijetu. Izumio ga je prosvjetitelj, biskup, utemeljitelj školstva i pedagoške misli u Armeniji Mesrop Maštoc početkom 5. stoljeća, a armenska slovna umjetnost i njezini kulturni izričaji čine stoljećima staru umjetnost armenskog pisma, bogate kulture ukrašavanja slova i njihove različite upotrebe te su od 2019. godine upisani na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Alina Gishyan uviđa sličnost glagoljice s armenskim slovima i pokreće projekt kojim oživljava hrvatsku glagoljicu ilustrirajući je bogatom armenskom kulturom ukrašavanja slova raznim oblicima od kojih Alina izabire pticu kao simbol koji povezuje nebo i zemlju, ali je ujedno i simbol duše. Cijeli niz ukrasnih tanjura s motivom glagoljice definiran je složenim armenskim uzorcima, bogatim bojama i raskošnim oblicima. Ornamentalni uzorci postepeno se sužavaju u formi koncentričnih krugova od ruba prema sredini potencirajući pritom fokus i usmjeravajući pažnju promatrača na središte tanjura u kojem umjetnica smješta jedinstveni spoj armenskog ukrasnog pisma i glagoljice. Ornamentalne dekoracije variraju od zasićenih površina ispunjenih trokutastim formama i izmjenom ružičaste i plave boje pa sve do polukružnih uzoraka koji dubinu i voluminoznost ostvaruju primjenom različitih tonova plave boje, a njihova prozračnost rezultira krajnje liričnim, nježnim i suptilnim izričajem koji je čisto utjelovljenje ljupkosti. Kvadratne pločice zadržavaju sadržaj i princip oblikovanja ranije prisutan na ukrasnim tanjurima, no promjena formata rezultira blagom izmjenom u oblikovanju pratećih dekorativnih elemenata dok okvir unutar okvira budi reminiscenciju na istaknuta početna ukrasna slova srednjovjekovnih iluminiranih rukopisa tzv. inicijale.
Bogatstvo izričaja i umijeće oblikovanja Aline Gishyan očituje se i u nizu raznih dekorativnih formi, ali i posuda i vaza koje imaju uporabnu namjenu. Pažnja i preciznost prilikom oblikovanja i ukrašavanja formi je i dalje prisutna te objedinjuje sva izložena djela u jednu smislenu cjelinu. U bogatom opusu tanjura i vaza pronalazimo primjerke inspirirane hrvatskom obalom, prvenstveno Jadranskim morem utjelovljenim i interpretiranim kroz dominantno bogatstvo intenzivnih nijansi tirkizne boje. Na pojedinim djelima tirkiz je dodatno potenciran zlatnim detaljima koji nadopunjuju viziju idiličnog boravka na plaži. Zlatni akcenti bude sjećanje na umirujuće ljeskanje sunca na pijesku ili pak prizivaju osjećaj zlaćanih zraka sunca na našim licima dok sunčeva energija hrani našu dušu.
Predanim radom Alina Gishyan razvila je prepoznatljivost vlastitog umjetničkog rukopisa otkrivajući pritom područje slobode u izražavanju i oblikovanju varijacija na temu pri čemu u prvi plan dolazi bogatstvo i raznolikost izričaja, ali i usvojeno majstorstvo i virtuoznost izvedbe kako u interpretaciji i spajanju elemenata različitih kultura, poput glagoljice i armenskog pisma, tako i u oblikovanju popratnih dekorativnih elemenata. Djela stvorena s neizmjernom količinom pažnje i ljubavi te usvojenog umijeća kroz njegovanje obiteljske tradicije rezultirala su opusom koji krasi raskoš boja i bogatstvo oblika duboke simbolike i jedinstvenog izričaja s univerzalnom porukom o ravnoteži i prožimanju kultura i tradicija.
Korak dalje u kontinuiranom istraživanju i eksperimentiranju Alina Gishyan naznačuje u Giclée printevima koji prikazuju radove nastale u suradnji s AI (umjetnom inteligencijom). Umjetnica za bazu uzima nar ili svoj dovršeni rad u keramici dok suradnja s AI generira posve nova intrigantna rješenja koja su iznimno kompleksna i puna detalja te objedinjuju ranije dekorativne i figurativne elemente, poput motiva ptice s ukrasnih tanjura, koji se materijaliziraju u trodimenzionalne forme kao prirodni nastavak i razvoj života na površini nara. Digitalne kreacije naznaka su smjera kretanja u budućim radovima koji otvaraju mogućnost ulaska u svijet porculana i iskustvo rada u do sada neistraženom području. Ovaj korak nimalo ne iznenađuje ukoliko smo kroz ovu izložbu spoznali neutaživu žeđ, znatiželju i potrebu Aline Gishyan da harmonizira svijet ukazujući pritom na raznolikost i cijeli spektar mogućnosti izražavanja i oblikovanja u mediju keramike, potencijalno i porculana, spajajući pritom tradiciju i suvremenost, različite kulture, simbole i motive kroz autentičan umjetnički izričaj.
Prilog s otvorenja izložbe emitiran u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT1:
Fotografije s otvorenja izložbe:
