Grupna izložba “Linija u šetnji”
23.5.-6.6.2024., Galerija ZILIK, Karlovac
Je li u pravu Baudelaire kad kaže da svi pravi umjetnici vuku crtu svog uma, a ne crtu prirode?
Nataša Govedić
Linija, crta ili potez likovni je oblik koji nastaje kretanjem točaka u nizu na plohi ili u prostoru.[1] Taj trag pokreta rukom koji ostaje zabilježen na određenoj površini sadrži niz specifičnosti i jedinstvenosti koje vežemo uz njegova autora. Još je 1991. godine Matko Peić zabilježio kako je crta, uz boju, glavni psihički element slikarstva.[2] Linijom doživljavamo i izražavamo emocije, stanja, raspoloženja, svijet oko sebe i svijet unutar sebe. Svaka linija je jedinstvena te kao izraz likovnog doživljaja počiva na karakteru psihičke strukture samog nositelja tj. autora linije. Iako je riječ tek o jednom u nizu likovnih elemenata, on nosi potencijal i mogućnost maksimalnog likovnog izraza.
Akademski kipar Ivan Midžić svestrani je autor koji podjednako suvereno vlada međusobno vrlo različitim umjetničkim područjima od suvremene skulpture i slikarstva pa sve do interaktivnih konceptualnih radova, prostornih instalacija i objekata. U vlastitom opusu autor se primarno bavi temama kao što su umjetnikov identitet, ekologija i društvena pitanja, ali i kontinuirano istraživanje likovnosti. U recentnom projektu “Linija u šetnji”, Ivan Midžić objedinio je niz crteža linija koji su nastali tijekom dužeg perioda u kojem je autor nudio potencijalnim sudionicima papir i olovku s jednostavnom uputom “Povuci liniju”. Prikupljanjem linija od sudionika različite dobi iz različitih dijelova Hrvatske te najšireg spektra različitih struka i zanimanja, autor je krenuo u još jednu potragu za likovnošću. Koliko je širok starosni raspon sudionika potvrđuje i činjenica kako najmlađi sudionik projekta ima tek dvije godine, a najstariji čak 89 godina. Dodatnu tekstualnu, sadržajnu i misaonu perspektivu cjelokupnom projektu, uz Ivana Midžića kao oblikovatelja koncepta, sakupljača linija i izlagača, dala je spisateljica i dramaturginja Nataša Govedić koja je, kako autor navodi, inspirirana raznolikošću linija u kolekciji, istoj pridružila kolekciju vrlo raznorodnih pitanja o liniji. Pitanja su podjednako intrigantna i raznolika kao i niz objedinjenih crteža te osim vizualne analize, komparacije i istraživanja, potiču promatrača na dublje i šire promišljanje o onome izrečenom kroz posve slobodno oblikovanu liniju.
Kao što je Nataša Govedić u tekstu povodom izložbe u Galeriji Događanja 2021. godine istaknula, projekt je krenuo od Kleejevih “Pedagoških skica” (1952.) u kojima slavni učitelj crtanja daje prvu uputu studentima slikarstva: sugerira im da izvedu liniju u šetnju bez cilja. Upravo je po toj uputi projekt dobio ime, a u međuvremenu je obogaćen s ukupno 279 crteža linija koje prati 279 pitanja Nataše Govedić. Svaka održana grupna izložba sadržavala je i interaktivni dio u kojem su posjetitelji mogli doprinijeti projektu povlačeći vlastitu liniju uz davanje suglasnosti da možda već na idućoj izložbi i njihov rad bude sastavni dio postava. Tako među autorima linija možemo pronaći glazbenike, ekonomiste, psihologe, prevoditelje, arhitekte, pisce, filozofe, strojobravare, odvjetnike, inženjere, muzikologe, informatičare, kuhare, urare… Linije variraju od krajnje suzdržanih, minimalističkih, tek naznačenih pa sve do krajnje razvedenih, bogatih i ekspresivnih. Pomnijom analizom možemo iščitati jesu li one brzo i žustro ili polako i precizno izvedene, je li trag posve blago i površinski naznačen ili je konkretnije utisnut na površini papira. Povremeno nailazimo na valovite ili spiralne linije različitih vodoravnih, okomitih ili dijagonalnih kretanja, zatim linije koje tvore oblike poput krugova i trokuta, ali i one koje svojim karakterom i smjerom kretanja asociraju na površinu tla ili vode, oblikuju obris planine ili profil ljudskog lica. U bogatom arhivu crteža pojedine linije zašle su u područje kaligrafije, a zanimljiv aspekt pronalazimo u linijama koje su jasan hommage poznatom animiranom filmu La Linea.
Grupna izložba “Linija u šetnji” autora Ivana Midžića i Nataše Govedić predstavlja bogat i raznolik arhiv crteža koji, između ostalog, jasno ukazuje kako jedan krajnje jednostavan likovni element poput linije može neposredno izraziti karakter, temperament, raspoloženje ili duhovno stanje njezina kreatora. Pritom podjednako ingeniozna, intrigantna i povremeno zaigrana pitanja Nataše Govedić otvaraju posve novu dimenziju doživljaja i spoznaje ovog istraživačkog likovnog projekta. Stoga valja završiti ovaj uvodnik jednim od 279 pitanja Nataše Govedić kao lajtmotivom uz razgled izložbe: “Je li svaki potez nepovratan?”
Fotografije s otvorenja izložbe:
[1] https://www.enciklopedija.hr/clanak/linija
[2] Peić, Matko. Pristup likovnom djelu. // Zagreb: Školska knjiga, 1991., str.109