Putopis o Bosni: 2. Ostrožac, Bosanska Krupa i Ključ

Nakon razgledavanja Nacionalnog parka Una i Bihaća uputili smo se prema Ključu. Odabrali smo cestu koja prolazi kroz Bosansku Krupu, a kasnije ćete saznati zašto.

 

Prvo smo u mjestu Srbljani skrenuli lijevo preko mosta za grad Cazin, te nakon dva kilometara uspona po vijugavoj cesti stigli do tvrđave Ostrožac. Tvrđava se nalazi u naselju Ostrožac u općini Cazin i od Bihaća je udaljena 15-tak kilometara. Ulaz se plaća, ali simbolične 2 KM po osobi. Tvrđavu krasi prekrasan park skulptura, no sam prostor tvrđave je u jako lošem stanju. Iako se može ući u objekt, toplo preporučam hodanje isključivo po glavnom hodniku, jer je u mnogim bočnim prostorijama pod propao, a u nekima ga više niti nema.

 

Stari grad Ostrožac nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Sastoji se od srednjovjekovne utvrde, utvrde iz Osmanskog perioda, dvorca Lothara von Berksa i zbirke skulptura koja se nalazi na otvorenom u prirodnom okruženju Starog grada. Tvrđavu se isplati posjetiti zbog njezine bogate povijesti, lijepog pogleda na okolni kraj, a posebice zbog skulptura nastalih na međunarodnoj koloniji kipara Ostrožac koje su smještene u velikom dvorištu tvrđave i čine svojevrsni park skulptura. No, kako je sve na otvorenom, a detaljniji razgled skulptura podrazumijeva hodanje po uredno pošišanoj travi, preporučam posjet tvrđavi za suhog vremena radi ugodnijeg razgleda.

 

Na info panou smo saznali kako je kolonija osnovana 1967. godine na inicijativu Republičkog fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti i Udruženja likovnih umjetnika BiH, a nakon dvogodišnjeg rada u Bihaću kolonija se preselila u srednjovjekovni grad Ostrožac u kojem kipari u kamenu bihacitu klešu i oblikuju svoja djela. Stari grad Ostrožac je, zahvaljujući koloniji, dobio park skulptura koji je ujedno i jedinstvena galerija na otvorenom. Sama kolonija je 2017. godine obilježila 50 godina postojanja i trenutno raspolaže fundusom od preko 130 monumentalnih kamenih skulptura. Koloniji pripadaju i skulpture od terakote, a nalaze se u prostorijama Kulturnog centra Cazin, no do tamo nismo išli jer smo na putu do Ključa morali još posjetiti Bosansku Krupu.

 

 

Bosanska Krupa

E, sad ne znam koliko vas se sjeća Grlićevog filma U raljama života, no ako ste ga gledali, sigurno ste zapamtili kako glavna junakinja filma Štefica Cvek živi sa starom tetkom koja je porijeklom iz Bosanske Krupe i koja često svoje mudre savjete dijeli kroz pomalo čudne priče iz rodnog kraja. Zaintrigirani karakterom tetkinog rodnog kraja odlučili smo istražiti Bosansku Krupu. Otkrili smo da je riječ o divnom malom gradu u čijem su centru na svega nekoliko stotina metara razdaljine smještene pravoslavna crkva, katolička crkva i džamija što čini Bosansku Krupu jednom od najzanimljivijih urbanih cjelina u BiH.

 

Jedinstveni primjer velikog broja kulturno-povijesnih i religijskih objekata smještenih na vrlo malom prostoru svjedoči o bogatom kulturno-povijesnom naslijeđu i tradiciji suživota koji su oduvijek krasili Bosansku Krupu. Prošetali smo se centrom grada i prošli preko širokog drvenog mosta na drugu obalu Une. U dubokom zelenilu uz rijeku smjestili su se brojni kafići i restorani, a terasa jednog bistroa je toliko saživjela s okolnim raslinjem da je djelovala poput kućice na drvetu. Potražili smo hlad u zelenoj oazi koja se zove Male ade. Riječ je o osam riječnih otoka povezanih pješačkim drvenim mostovima. Ade su nastale nakupljanjem aluvijuma kojeg nosi rijeka Una i akumulira u svom koritu. Male ade su poznate i pod imenom Zeleni otoci. Tu se nalazi i gradska plaža, teren za odbojku na pijesku, dječje igralište i, za one nadobudne, teretana na otvorenom. Mi smo ju zaobišli, jer ipak… bili smo na odmoru.

 

Nažalost, nismo stigli sve posjetiti, ali navodno je jako zanimljiva i kamena zgrada Doma kulture zbog specifične arhitekture i gradnje. Izgrađena je 1902. godine i u njoj je danas smještena Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića. Kako smo u Bosanskoj Krupi bili baš oko podneva, a temperatura je bila vrlo konkretna 33 °C nismo se popeli na srednjovjekovni stari grad Pset, ali vjerujem da je pogled s njega fenomenalan jer se vide tri ranije spomenuta vjerska objekta u blizini, stari drveni mostovi, unske vodenice i mnoštvo drugih zanimljivih prirodnih i arhitektonskih znamenitosti grada. Bosanska Krupa je ime dobila po staroslavenskoj riječi “krupa” koja ima više značenja, no najpopularnija je teorija da je grad dobio ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je prema legendi sazidala tvrđavu koja je postojala još u XIII. stoljeću. Prije dolaska u Bosansku Krupu svakako pogledajte legendarni film U raljama života, nećete požaliti. Čak i ako ste ga gledali nije na odmet s vremena na vrijeme ponoviti gradivo i vidjeti Batu Živojinovića u slip gaćicama s leopard uzorkom.

 

Ključ

U kasno poslijepodne smo napokon stigli u Ključ. Iako relativno malen grad, Ključ je poznat  po staroj utvrdi Bosanske kraljevine gdje je uhvaćen posljednji bosanski kralj. U njemu je predajom kralja Stjepana Tomaševića okončana era srednjovjekovne Bosanske države. Stari grad nalazi se na vrhu brežuljka i do njega se može doći autom. Nakon što se parkirate, put nastavljate pješice po poprilično strmoj stazi koja prvo ide malo dolje, pa malo gore, pa malo vijuga i u konačnici dođete do same ruševine. Mi se nismo upustili u tu avanturu jer smo došli u sumrak, a uz puteljak nema javne rasvjete, pa bi to možda bilo suviše nadrealno iskustvo za mene.

 

No, svakako se isplati posjetiti Ključ, jer Stari grad spada među najstarije, najveće i najutvrđenije gradove srednjovjekovne Bosne. Ako ćete samo prolaziti kroz Ključ, svakako preporučam kratku pauzu na gradskoj plaži Alina Luka gdje je rijeka Sana bistra i mirna, te djeluje poput ulja. No, neka vas omamljujuća ljepota ne zavara, jer je Sana tijekom cijele godine poprilično osvježavajuća, tako da smo kupanje prepustili samo najhrabrijima. No, za šetnju ili kratki predah u oazi mira i tišine obala Sane je idealan izbor.

 

 

U idućem nastavku vodimo vas u Jajce i upoznajemo s divnim izletištima u okolici grada.

 

*osnovne informacije o povijesti Ostrošca, Bosanske Krupe i Ključa korištene u tekstu preuzete su s matičnih stranica lokaliteta, info panela i deplijana

 

 

Iz ciklusa tekstova o Bosni pročitajte:

 

Putopis o Bosni: 1. Nacionalni park Una i Bihać