Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!

HOCKNEY – VAN GOGH: THE JOY OF NATURE

1.03.-26.05.2019., Van Gogh muzej, Amsterdam

 

Po prvi put otkad je PerceiveArt lansiran 13.11.2013. na portalu imamo gostujuću likovnu kritičarku! Draga kolegica povjesničarka umjetnosti Svetlana Grubić Samaržija je za vrijeme svog boravka na rezidenciji u Amsterdamu pogledala pregršt odličnih izložbi (sveukupno 14 izložbi u 15 dana), a za PerceiveArt je napisala osvrt na izložbu Hockney – Van Gogh. Kakva je izložba i što su posjetitelji mogli razgledati u puna tri mjeseca koliko je trajala saznajte u tekstu!

 

 

Autorica: Svetlana Grubić Samaržija, mag.hist.art.

 

 

Kako bi pokazao do kuda seže utjecaj Vincenta van Gogha, Van Goghov muzej u Amsterdamu ovog je proljeća u krilu Kurokawa postavio izložbu Hockney – Van Gogh: The Joy of Nature.

 

Jedan od najpoznatijih britanskih umjetnika današnjice, osamdesetjednogodišnji David Hockney, prošle je jeseni postao i najskuplji živući umjetnik, kada je njegova slika „Portret umjetnika (Bazen s dva lika)“ iz 1972. godine prodana na dražbi u Christie’su za 90,3 milijuna dolara. Tijekom svoje bogate šezdesetogodišnje karijere, Hockney je postao poznat upravo po realističnim slikama na kojima su prikazani bazeni, kao i po portretima prijatelja i obitelji, većina kojih je nastala dok je živio u Los Angelesu.

 

No, na izložbi u Van Goghovom muzeju izloženi su pejzaži koje je Hockney naslikao između 2004. i 2013. u Yorkshireu, na sjeveru Engleske, u fazi kada se odmaknuo od spomenutog realizma. Djela su stavljena uz bok Van Goghovim pejzažima iz kolekcije muzeja, tako da su sličnosti, ali i razlike između dvojice umjetnika jasno vidljive.

 

Hockney se s Van Goghovim djelima prvi put susreo 1955. godine, kad je kao student na Umjetničkoj školi u Bradfordu posjetio Van Goghovu izložbu u Manchesteru. Tada su na njega snažan utjecaj ostavile Van Goghove boje: kako je Hockney živio u tmurnom Bradfordu na sjeveru Engleske, a u umjetničkoj školi se slikalo uglavnom sivim tonovima, bio je zaslijepljen Van Goghovom bojom.

 

Ciklus „Četiri godišnja doba“ nastao je nakon Hockneyjeva povratka u Englesku 2002. godine, kada je umjetnik shvatio da tijekom dvadeset godina boravka u Los Angelesu zapravo nije doživio izmjenu godišnjih doba. Očaran buđenjem prirode, slika dolazak proljeća u Yorkshireu, a nakon toga i ostala godišnja doba. Hockney radi i na otvorenom, baš kao i Van Gogh u Arlesu, i na svojim platnima izravno bilježi promjene koje godišnja doba ostavljaju na krajoliku.

 

Kao i Van Gogh, i Hockney slika žarkim bojama, s kratkim potezima kista kojima stvara pokret na slikama, a glavna razlika je u dimenzijama: Hockneyjeva djela su golema, pa umjetnik često slika jednu sliku na nekoliko platna koja potom spaja u cjelinu.

 

Hockney također eksperimentira s perspektivom. Linearna perspektiva ga ograničava, pa tako na svojim pejzažima kombinira višestruke perspektive, što se na izložbi najbolje vidi na njegovim video-snimkama „Četiri godišnja doba, Woldgate Woods“ nastalim 2010. i 2011. godine. Hockney je pomoću devet kamera pričvršćenih na automobil snimio četiri godišnja doba iz različitih perspektiva i potom je svako godišnje doba spojio u jedan prizor sastavljen od devet monitora te tako stvorio iluziju neprekinutog prostora. Svaka kamera je pod blagim kutom okrenuta u drukčijem smjeru, a iluzija funkcionira jer kao i kamere, i ljudski pogled luta uokolo i mijenja smjer i tako promatra pejzaž iz nekoliko perspektiva.

 

Sličnost između dvojice umjetnika najbolje se vidi na Hockneyjevim crtežima i akvarelima. Na izloženim crtežima umjetnik se usredotočuje na detalje u prirodi, kao što je vlat trave ili list, jer „kad crtaš vlat trave, pažljivo gledaš pa zamjećuješ još više toga“. Nešto slično je Van Gogh napisao u jednom od svojih pisama bratu: „Ova vlat trave navodi te da nacrtaš sve biljke, a onda i godišnja doba…“

 

Trideset šest akvarela postavljena u četiri reda manjih su dimenzija, zagasitijih boja, a plastovi sijena, žitna polja i visoka linija horizonta izravan su hommage Van Goghu.

 

Osim crteža, akvarela, ulja na platnu i video-instalacija, izložena su i Hockneyjeva djela na iPadu: on je jedan od prvih umjetnika koji je počeo crtati na taj način, koristeći niz mogućnosti koje mu taj medij pruža i pomoću kojega varira beskrajan niz boja, linija i oblika. Hockney je uvjeren da bi danas i Van Gogh rado koristio taj medij, jer bi tako brže „mogao slati pisma s crtežima svom bratu Theu“.

 

Iako su izložene slike ova dva umjetnika nastale u razmaku od sto dvadeset godina, pristup umjetnika vrlo je sličan: očarani prirodom, obojica polaze od prizora iz stvarnog svijeta, koji ih potom u nizu žarkih boja odvodi u novi svijet koji oni vide svojim jedinstvenim pogledom, ali iz različitih perspektiva.

 

Hockney – Van Gogh: The Joy of Nature nastavak je ciklusa izložbi u Van Goghovom muzeju kojim se želi pokazati kako je Vincent van Gogh nadahnuo niz različitih generacija umjetnika (Francis Bacon, Edvard Munch, Frank Auerbach, Willem de Kooning). No s druge strane, i kako ti moderni i suvremeni umjetnici utječu na naše poimanje Van Gogha i njegovih radova.