‘Zlatni grad’, ‘Grad iz bajke’, ‘Grad s tisuću tornjeva’, ‘Grad zlatnih krovova’ samo su neki od popularnih nadimaka koji se vežu uz glavni grad Češke. Brojne povijesne i kulturne ljepote raspoređene unutar glavnih dijelova grada kontinuirano privlače turiste što potvrđuje i šesto mjesto na ljestvici najposjećenijih europskih gradova 2013. godine.
U tjedan dana može se puno toga vidjeti, a opet uvijek ostane dovoljno sadržaja za drugi (i treći i četvrti i peti…) posjet. Centar Praga humanih je razmjera pa možete sve znamenitosti obići pješice što najiskrenije preporučujem naročito ako putujete u toploj polovici godine. Bilo bi šteta propustiti niz lijepih građevina, neobičnih uličica i zanimljivih spomenika zbog brže vožnje dobro povezanim linijama metroa.
Smještaj
Kada smo počeli istraživati smještaj u Pragu ostali smo iznenađeni kako možeš dobiti reprezentativan hotel s dugom tradicijom u samom centru grada s pogledom na Vltavu za dosta malo novaca. No, onda smo počeli čitati komentare na Trip Advisoru i Booking.com-u i otkrili kako u starim hotelima često ne rade klima ili lift, pa imaju velikih problema s instalacijama – nema tople vode, slab pritisak vode, javljaju se čudni mirisi… Zaključili smo da je sigurnije uzeti noviji hotel u novom dijelu grada jer su veće šanse da će sve funkcionirati, a možda čak dobijete parking u hotelu, pošto je parkiranje u Pragu veliki problem. Naime, hoteli u pravilu nemaju svoj privatni parking, a ukoliko ga i imaju – masno ga naplaćuju. Kazne za parkiranje su enormne, a ako želite platiti parking naiđete na nelogično preskupu cijenu dnevne karte. Ukoliko ne planirate raditi izlete izvan Praga auto vam doista nije potreban jer je povezanost grada metroom, tramvajem i autobusom vrlo dobra.
Razgledavanje grada
Iz duge povijesti Praga valja istaknuti kako je u kasnom srednjem vijeku grad dosegao svoju najveću slavu. U XIV. stoljeću Sveti rimski car Karlo IV. izabran je za kralja Češke te je tom prigodom za svoju carsku rezidenciju odabrao Prag. Tijekom njegove vladavine izgrađene su mnoge značajne građevine, crkve i samostani, utemeljeno je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi – Karolinum, rekonstruiran je Praški dvorac, te izgrađen novi kameni most koji je zamijenio dotadašnji Juditin most. Upravo Karlov most, katedrala sv. Vida i Staronova sinagoga predstavljaju bogato gotičko naslijeđe.
Grad je podijeljen na pet glavnih područja. Novi i Stari grad, te Židovska četvrt nalaze se s jedne strane Vltave, dok su Mala četvrt, Praški dvorac i Hradčany s druge, malo brdovitije strane rijeke. Kako je naš hotel bio smješten u Novom gradu, avanturu zvanu Prag započeli smo istraživanjem upravo tog dijela grada.
Novi grad
Razgled Praga često započinje na Vjenceslavovom trgu čijim sjevernim krajem dominira impozantna neorenesansna građevina Narodnog muzeja. Osmišljen kao trijumfalna potvrda češkog narodnog preporoda, muzej je završen 1890. godine prema projektu arhitekta Josepha Schultza. Zbog opsežne rekonstrukcije muzej će biti zatvoren sve do 2018. godine. Unatoč tome, možete uživati u njegovoj raskošnoj fasadi šetajući duž 750 metara dugačkog i 60 metara širokog Vjenceslavovog trga.
Zbog ovih neobičnih dimenzija često se postavljalo pitanje je li zaista riječ o trgu. U doba Karla IV. trg je služio kao sajam konja, a tijekom vremena obilježili su ga mnogi povijesni događaji poput smrti studenta Jana Palacha koji se 1969. godine zapalio u znak prosvjeda protiv sovjetske invazije, te demonstracija protiv policijske brutalnosti u studenom 1989. godine koje su dovele do Baršunaste revolucije i pada komunizma u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Na sjevernoj strani trga smješten je kip Vjenceslava na konju, djelo poznatog češkog kipara kasnog XIX. stoljeća Josefa Myslbeka. Danas ispunjen nizom skupih hotela, restorana, klubova i dućana, Vjenceslavov trg postao je popularno mjesto okupljanja i druženja uz ulične svirače i razne umjetničke izvođače.
Drugi značajan trg u Novom gradu svakako je Karlov trg čije središte čini ogroman park iz XIX. stoljeća. Sjedeći na klupici u parku možete uživati u pogledu na crkvu sv. Ignacija ili kip pjesnikinje Eliške Krásnohorské koja se proslavila kao autorica libreta za Smetanine opere. Kratkom šetnjom od trga prema Vltavi dolazite do neobične zgrade koju je projektirao češki arhitekt hrvatskog porijekla Vlade Milunić u suradnji s Frankom Gehryom. Smještena između baroknih, gotičkih i secesijskih građevina avangardna staklena konstrukcija tzv. Plešuće kuće ne bi bila moguća bez snažne potpore tadašnjeg češkog predsjednika Vaclava Havela. Zgrada izvorno nazvana ‘Fred and Ginger’ po čuvenom plesačkom paru Fredu Astaireu i Ginger Rogers doista neodoljivo podsjeća na par plesača definiranih staklenim tornjem i zgradom s ne baš simetrično postavljenim prozorima koji prate valovito gibanje površine.
Šetnjom uz Vltavu u smjeru Starog grada doći ćete do impozantnog Narodnog kazališta s prepoznatljivim zlatnim krovom. Raskošno zdanje stradalo je u požaru 1881. godine samo nekoliko dana prije otvorenja. Koliko je bila jaka želja češkog naroda za neovisnošću i vlastitim identitetom vidljivo je u činjenici kako je unatoč požaru kazalište otvoreno samo dvije godine kasnije, a nakon što je u šest tjedana prikupljeno dovoljno novaca za njegovu ponovnu izgradnju u kojoj su sudjelovali najbolji češki umjetnici tog vremena. Na repertoaru kazališta nalaze se brojne klasične opere od kojih su najpopularnije Dvořákove opere, Verdijev Rigolleto, Aida i La Traviata, te Smetanine skladbe. Kako bi upotpunili doživljaj glazbene prošlosti Praga toplo preporučam posjet Dvořákovom muzeju smještenom u jednoj od najljepših svjetovnih građevina baroknog Praga. U elegantnoj palači arhitekta Kiliana Ignaza Dientzenhofera na dva kata su izloženi originalni Dvořákovi notni zapisi, izdanja njegovih djela, fotografije, kao i njegov klavir, viola i pisaći stol. Posebnu čar ima prostrana dvorana na prvom katu. Bogato ukrašena freskama iz XVIII. stoljeća često služi za održavanje recitala.
Drugi ‘must see’ muzej u Novom gradu svakako je Muchin muzej. Bez obzira jeste li ljubitelj art nouveau stila ili niste, Muchin muzej je nezaobilazan zbog značajnog pečata koji je ovaj dekorativni stil ostavio u praškoj umjetnosti i arhitekturi. Alphonse Mucha često se navodi kao najznačajniji predstavnik umjetničkog pokreta art nouveau, a najpoznatiji je po svojim plakatima. Dizajnirao je i oslikano staklo, namještaj, nakit, pa čak i poštansku marku 1918. godine povodom proglašenja Čehoslovačke Republike. Muzej je relativno malen, ali je unatoč tome vrlo sadržajan. Smješten je u palači Kaunicky iz XVIII. stoljeća, te pruža uvid u život i rad Alphonsea Muche kroz niz izloženih slika, crteža, plakata, skulptura, fotografija i osobnih predmeta. U muzeju se nalazi i bogat muzejski dućan koji za opsesivne ljubitelje uredskog pribora poput mene predstavlja veliki financijski izazov.
Stari grad
Stari grad je srce Praga i nema smisla nabrajati sve znamenitosti jer gdje god da se okrenete imat ćete nešto za vidjeti i maksimalno ćete uživati. Osim obilaska najznačajnijih crkvica, palača i trgova, ako imate dovoljno vremena toplo preporučam šetnju starim, uskim, zavojitim uličicama i uživanje u njihovoj arhitekturi, posebnostima i karakteru.
Ako želite nastaviti s temom art nouveaua svakako preporučam razgled Zgrade općine, najpoznatije art nouveau građevine u Pragu. Već bogato ukrašen vanjski dio zgrade s raskošnim polukružnim mozaikom Karela Špillara naziva ‘Počast Pragu’ nagovješćuje bogato ukrašenu reprezentativnu unutrašnjost. Smetanina dvorana jezgra je građevine, dok je meni osobno najljepši glavni salon sa slikama Alphonsea Muche. Cijela unutrašnjost dekorirana je djelima vodećih čeških umjetnika prvog desetljeća XX. stoljeća, tako da možete vidjeti lijepi presjek ondašnje likovne i primijenjene umjetnosti u Pragu. Osim umjetničkog značaja, Zgrada općine bila je mjesto važnog povijesnog događaja: proglašenja nezavisne države Čehoslovačke 28. listopada 1918.
U Pragu postoji nekoliko tornjeva na koje se turisti mogu popeti, poput Prašnih vrata uz Zgradu općine, ali ako već morate izabrati samo jedan, onda toplo preporučam Starogradski toranj na istočnom kraju Karlovog mosta s kojeg se pruža divan pogled na Vltavu i Praški dvorac s jedne strane, kao i vizuru brojnih zvonika po kojima je Prag dobio jedan od svojih nadimaka s druge strane. Ukoliko planirate posjet tornju odmah ujutro nemojte se gurati da budete biti prvi u redu. Dopustite teti s partvišem da prođe ispred vas i poskida nevjerojatnu količinu paukova koji su se preko noći ugnijezdili na vrhu tornja, pritom arahnofobima onemogućavajući idealan pogled na Prag.
Starogradski trg je savršen za osjetiti puls grada. Sjednete pokraj spomenika Janu Husu i na koju god stranu se okrenuli promatrate dio povijesti; gotički i rokoko primjerci arhitekture na istočnoj, te romanički, gotički i neorenesansni na južnoj strani trga. Svakako treba razgledati Crkvu naše Gospe ispred Týna čija impozantna gotička unutrašnjost doista oduzima dah dok Crkvom sv. Nikole, koju je projektirao ranije spomenuti Kilian Ignaz Dientzenhofer, dominira veliki svijećnjak u obliku krune.
Simbol Starogradskog trga je Starogradska vijećnica sastavljena od niza raznolikih gotičkih i renesansnih građevina. Na vijećnici se iznad natpisa “Prag, glava kraljevstva” nalazi grb Starog grada koji 1784. postaje grb grada Praga. U podnožju tornja smjestio se astronomski sat uz kojeg se veže legenda kako su vijećnici oslijepili urara Hanuša nakon što je 1490. godine obnovio sat, a da bi ga onemogućili da negdje drugdje ponovi svoje remek-djelo. Postoji cijela analiza sata i njegovih dijelova s kojom vas neću zamarati, samo ću spomenuti kako je procesija 12 apostola glavni dio spektakla kojeg turisti željno iščekuju svaki puni sat. Također, vrlo je zanimljiv podatak da svrha sata nije pokazivati točno vrijeme već oponašati pretpostavljene putanje Sunca i Mjeseca oko Zemlje. Sat pokazuje kretanje Sunca i Mjeseca kroz 12 znakova zodijaka, što je bilo od izuzetne važnosti u Pragu u XVI. stoljeću.
U blizini Starogradskog trga nalazi se i jedan od najljepših renesansnih portala u Pragu na Kući kod dva zlatna medvjeda. Malo ga je teže naći jer se nalazi u uskoj neuglednoj uličici bez dodatnih sadržaja pa ju turisti često zaobiđu. U samom centru uživajte u šetnji poznatim ulicama poput Celetne i Karlove ulice koja vas logično vodi do Karlovog mosta.
Karlov most je apsolutno uvijek krcat turistima, pa ukoliko želite uživati u njegovoj ljepoti u malo manjoj gužvi krenite u razgled mosta odmah ujutro. Oko 9 sati je najljepše, a nakon 10 više nema šanse da prođete bez gužvanja. Karlov most, originalnog naziva Kameni most, namjerno nije građen potpuno ravno kako bi se otežao pogled na zidine potencijalnim osvajačima. Od mnogobrojnih kipova na Karlovom mostu najpoznatiji je kip sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika Češke i Praga, čiji reljefi na mostu dodatno ilustriraju mučeništvo sveca. Kult sv. Ivana Nepomuka, proglašenog svecem 1729. godine, promovirali su Isusovci kao suprotnost slavljenom reformatoru Janu Husu zapamćenom po svojim prigovorima korupciji u Katoličkoj crkvi. Priča kaže kako je kralj Vjenceslav Ivana zatvorio u tamnicu, zapalio, zavezao za kotač i bacio s Karlova mosta u rijeku jer uporno nije htio odati tajnu kraljičine ispovijedi.
U drugom dijelu upoznat ćemo povijest i zanimljivosti Židovske i Male četvrti, Praškog dvorca i Hradčana.
*podaci preuzeti iz turističkog vodiča, brojnih deplijana i kataloga muzeja, a ponajviše iz vlastitog doživljaja Praga