Danas predstavljamo svestranu i predanu akademsku umjetnicu Jasminu Jakopanec koja se izražava u različitim medijima – od slikarstva, fotografije, kolaža, preko prostornih, zvučnih i multimedijalnih instalacija, pa sve do konceptualnih i interaktivnih radova. Posebno su zanimljivi umjetničini interaktivni radovi kroz koje autorica navodi pojedinca i društvo na introspekciju i preispitivanje ljudskih vrijednosti. Uz svoje umjetničko stvaralaštvo, Jasmina je posvećena dobrovoljnom radu koji obogaćuje kulturnu i umjetničku ponudu u zajednici te je volontirala na većem broju umjetničkih i filmskih festivala u funkciji snimateljice, montažerke, fotografkinje, ali i voditeljice likovnih radionica za djecu približavajući tako onima najmlađima bogat i neograničen svijet umjetnosti. Valja spomenuti kako je Jasmina sudjelovala i na nekoliko likovnih kolonija humanitarnog karaktera te na taj način oplemenila živote onih najmlađih, ali i onih koji tek trebaju stasati u samostalan život. Upoznajte Jasminu Jakopanec!
Damir Facan-Grdiša: Dijagonalno
29.03.-18.04.2023., Galerija Idealni grad, Zagreb
Jer začudnosti mora biti… Damir Facan-Grdiša već godinama izaziva udivljenje oblikujući čudnovate kompozicije dviju tematskih cjelina na površini papira velikih dimenzija u tradicionalnoj tehnici akvarela. Autor uzima dva likovno, karakterno i značenjski posve suprotna motiva – more i grad – kao figurativna polazišta za oblikovanje vlastitog likovnog teksta.
Jasmina Jakopanec – Kompozicija vode
20.04.-04.05.2023., Galerija ZILIK, Karlovac
Voda je izvor života. Ona neprestano mijenja svoj oblik. Tekuća ili nepomična, uzburkana ili mirna kao ulje, plitka ili duboka, u mnogim je religijama poimana kao izvor pročišćenja i iscjeljenja. Sav život proizašao je iz prvobitnih voda što se odrazilo i u mitovima o stvaranju mnogih kultura.[1] Od svih voda na ovome svijetu, more kao elementarna sila prirode često svojim zastrašujućim razmjerima izaziva strahopoštovanje kod pojedinca. Upravo more čini polazište za studiju, analizu i podlogu za rad u višegodišnjem ciklusu akademske umjetnice Jasmine Jakopanec.
Marina Ćorić – Godišnji
14.10.-9.11.2022., Muzej Croata insulanus Grada Preloga
Živimo u svijetu u kojem stalno jurimo i žurimo, a u životnoj utrci s vremenom vrlo često zaboravimo na sebe. Granice između poslovnog i privatnog nestaju, sve se isprepliće i stapa u jedno. Nastojimo ispuniti svačija očekivanja, a pritom gubimo sami sebe… Ogroman pritisak pretače se i u sferu umjetnosti gdje očekujemo od umjetnika da će kontinuirano stvarati značajna i monumentalna djela s dubokom porukom koja će imati transformacijski učinak na nas, no je li život uistinu takav?
Lucija Marin – Plutajući
5.-23.11.2021., Galerija Idealni grad, Zagreb
Ne toliko zrcalo koliko drhtaj… ujedno i odmor i milovanje, potez tekućim gudalom na koncertu pjene.
Paul Claudel
More kao elementarna sila prirode u umjetnosti često predstavlja nesvjesni um ili praiskonske vode.[1] Od samih početaka povijesti umjetnosti pa sve do danas mnogi umjetnici uzimaju more kao polazište za studij, analizu i podlogu za ostvarenje određene vizije svjetlosti koja svojim zrcaljenjem na površini vode potiče meditativni proces. Za razliku od zemlje ili stabla kod kojih je promjena prostim okom često nevidljiva, voda naočigled neprestano mijenja svoj oblik. Ona predstavlja izvor života, pročišćenja i iscjeljenja. More kao jedna od manifestacija vode primarni je simbol dinamike života – sve dolazi iz mora i sve se u more vraća: to je mjesto rođenja, preobrazbi i ponovnih rođenja.[2] Različitim površinama vode – mora, jezera i rijeka u kontekstu istraživanja ljudske nutrine bavi se i Lucija Marin.
Maja Vukina Bogović – Process < Progress
13.12.-28.12.2018., Muzej Mimara
Pejzaž kao likovna tema jedna je od najdugovječnijih inspiracija u povijesti umjetnosti. Iako nije bio zastupljen u svim razvojnim epohama slikarstva kao samostalna tema upravo je motiv krajolika omogućio umjetnicima iskaz vlastitih promjena u percepciji stvarnosti. Maja Vukina Bogović pejzaž uzima kao polazište u vlastitom radu, a tijekom stvaralačkog procesa primat preuzima tragalačka strast i istraživački nerv koji rezultiraju otkrićem novog polja autentičnih slikarskih vrijednosti.
Andrea Musa – Svijet se i dalje kreće
5.07.-21.07.2018., Galerija sv. Krševana, Šibenik
Prostorno-vremenski kontinuum oduvijek je fascinirao i poticao ljudski rod na razmišljanje što zapravo vrijeme jest i kako ga definiramo? Uvriježena definicija tumači kako vrijeme omogućuje razlikovanje dvaju inače potpuno istih događaja u istoj točki prostora, dok razmak između tih događaja služi kao osnova za mjerenje vremena. Isto tako, mnoge pojave u prirodi pravilno se ponavljaju, te i one mogu poslužiti pri određivanju određenog trajanja vremena. S druge strane, Carl Sagan je isticao kako su tisuću godina prije Europljana (koji su se povodili biblijskom idejom da je svijet star nekoliko tisuća godina), Maje razmišljale o milijunima godina, a Indijci o milijardama godina. Ova različita promišljanja možda ponajbolje zaokružuje misao Marcela Prousta koji kaže: “Teorijski, mi znamo da se Zemlja okreće, ali u stvarnosti to ne zapažamo; Zemlja po kojoj hodamo izgleda nam kao da je nepomična i mirno živimo na njoj. Isto je tako i s vremenom čovjekova života.”
Ivan Listeš – Sjeverojug
30.10.-12.11.2017., Galerija PIKTO
“Niti jedan čovjek nije otok sam za sebe; svaki čovjek je dio kontinenta, dio oceana. Ako more odnese grudu zemlje, Europe je manje, kao i ako rta nestane, imanje tvoga prijatelja ili tvoje vlastito. Smrt svakoga čovjeka umanjuje tebe jer si obuhvaćen u čovječanstvu. I zato nikada ne pitaj kome zvono zvoni; tebi zvoni!”
Ernest Hemingway
U posljednjih nekoliko godina ispreplitanje sna i jave, realnosti i fikcije, konkretnog i apstraktnog, svjesnog i nesvjesnog, mogućeg i željenog glavno je obilježje slikarstva Ivana Listeša. No, u novom ciklusu more, leteće brodice, mornari, magarci, plodna polja i otoci-planete poprimaju drugačiji predznak.
Tea Morić Šitum
More, brodice i svjetlost definirana odnosom neba i morske površine ključan su dio identiteta i kolektivne svijesti našeg naroda. Uzimajući likovnost i kreativnost kao nužnost u svakodnevnom životu, Tea Morić Šitum koristi arhetipske motive rodnog kraja za interpretaciju suvremenog života.