Kada sam, na inicijativu supruga, pokrenula portal PerceiveArt nisam imala suviše velika očekivanja. Iako sam po prirodi vrlo organizirana i isplanirana osoba, nikad nisam radila petogodišnje ili desetogodišnje planove, ali sam znala da ukoliko nešto pokrenem, da ću na tome predano raditi dokle god ima smisla. I eto nas, 11 godina kasnije i PerceiveArt je još uvijek aktivan i čitan portal posvećen likovnoj umjetnosti.
U recentnom ciklusu „Unutarnji pejzaži“ magistra kiparstva Lucija Marin odmiče se od svog primarnog medija – skulpture te oblikuje seriju slika nastalih tijekom 2023. godine pod utjecajem, kako sama kaže, apstraktnog ekspresionističkog stila prvenstveno vođena stvaralačkim postulatom fluxusa koji govori o međuovisnosti umjetnosti i života, autora i djela. Izraziti misao, stanje ili osjećaj putem teksta izvezenog koncem i vunom na površini platna čiju podlogu čini slučajnost vodene koloristične mrlje otvara prostor za kontemplaciju, ali i omogućava neposredni uvid u unutarnji svijet autorice.
U posljednjem ovogodišnjem intervjuu i to točno na 10. obljetnicu portala PerceiveArt objavljujemo razgovor s hrvatskom likovnom umjetnicom Kristinom Kinkelom Valčić koja nam je otkrila kako je bilo odrastati na Kvarneru, što je presudilo da se u životu bavi i djeluje u području likovne umjetnosti i koje mogućnosti joj pruža izraz u apstrakciji.
Tatjana Jovančević rođena je i odrasla u Bosni i Hercegovini. Zatekla se u Sjevernoj Americi kao srednjoškolka u studentskoj razmjeni kada je započeo rat. Diplomirala je na Northern Illinois University, studij Primijenjenih umjetnosti, odsjek Vizualnih komunikacija u DeKalbu, IL. Trenutno živi u Kikindi. Dinamičan životni put odrazio se na Tatjanin umjetnički izričaj u kojem je fokus stavila na apstrakcije s ekspresivnim potezima na papiru, ali je tijekom godina radila i s mnogim drugim različitim materijalima uključujući i sekundarne sirovine. Njezin opus radova sastoji se od crteža velikog formata, kolaža i efemernih intervencija u vanjskom prostoru. Glavni utjecaji na polje rada su svakako gubitak mjesta i pripadnosti pod utjecajem ratnih okolnosti, pronalaženje identiteta i spoznavanje unutrašnjih pejzaža psihe. Tatjana izlaže u zemlji i inozemstvu od 2009. godine i jedna je od istaknutih umjetnica za LUZ Art, galeriju i neprofitnu organizaciju i članica je CIVA. S Tatjanom Jovančević razgovarali smo o njezinom bogatom životnom i umjetničkom iskustvu te kako se ono odrazilo na sâm stvaralački proces i, u konačnici, odabir medija i umjetničkog puta.
U novom intervjuu upoznajte crnogorsku umjetnicu Mirjanu Marsenić-Vujović koja je vlastito područje umjetničkog istraživanja i izražavanja opisala riječima: obraćam se prirodi u potrazi za inspiracijom u kreaciji apstraktnih slika koje su kao podsjetnik da se proces starenja i rasta uzajamno preklapaju. Ova razmjena između prirode i čovjeka bitan je podsjetnik da smo svi krhki i trajni u isto vrijeme. U svom radu Mirjana Marsenić-Vujović fokusira se na teksture koje su prisutne u našem okruženju kao što je mahovina na drveću i kamenju ili apstraktne teksture koje se mogu pronaći na zidovima i strukturama oblikovanim ljudskom rukom, a koje su istrošene prirodnim procesom i protokom vremena. Bogatstvo i raznolikost formi i tekstura pretočilo se u akvarele, slike i prostorne instalacije Mirjane Marsenić-Vujović o kojoj više saznajte u aktualnom razgovoru!
Sreća – to je biti s prirodom, gledati je i s njom govoriti.
L.N.Tolstoj
Od samih početaka čovjek je pripadao prirodi. No, s vremenom se ljudska civilizacija radikalno otuđila od prirode. Pokorili smo je, potisnuli i stavili sebe na prvo mjesto. Takvim pristupom izgubili smo i velik dio sebe. Višestoljetni rascjep rezultirao je činjenicom da u današnjem hektičnom vremenu unutarnji mir možemo pronaći jedino ako se vratimo prirodi – srži s kojom smo neprikosnoveno povezani. Upravo je priroda motiv kojem se akademski umjetnik Domagoj Barić, od samih slikarskih početaka do danas, vraća kao izvoru vlastite svjesnosti.
Postoje bića na ovom svijetu koja djeluju kao medij između onostranog i zemaljskog, svjesnog i podsvjesnog, vanjskog i unutarnjeg… zovemo ih umjetnici. Umjetničke duše često toliko duboko osjećaju bitak da ih pojedini akti nagnaju da iznjedre jedan čitav novi svijet. Takva duša je i Margareta Peršić.
Dugo vremena, zapravo puno predugo, nije bilo putopisa na portalu PerceiveArt. Postoje dva ključna razloga zašto je tome tako – prvo, jer bi se poslovne obaveze uvijek ispriječile kao prioritet, a onda je došla pandemija pa smo svi bili primorani staviti naše želje za putovanjem u duboku hibernaciju. Višegodišnju stanku u putovanjima trebalo je konkretno nadoknaditi kako i priliči hedonističkim dušama. Tako da smo se majka i ja ove godine uputile u raj na zemlji. Prvi putopis nakon dugo dugo vremena posvećen je Baliju – otoku bogova.
Nastavljamo s ciklusom intervjua koji su nastali kao rezultat javnog natječaja za umjetnike organiziranog povodom 9. godišnjice portala PerceiveArt u studenome 2022. godine. Predstavljamo akademskog umjetnika Tarka Janoša koji je rođen 1980. godine u Novom Sadu gdje je diplomirao na Akademiji umjetnosti na odsjeku za grafiku 2004. godine kod profesora Milana Stanojeva. Tarko Janoš bavi se slikarstvom, grafikom, pisanjem, skulpturom i glazbom. Zaposlen je kao nastavnik likovne kulture u OŠ ”Petefi Šandor ” u Novom Sadu. S Tarkom smo razgovarali o njegovom bogatom i raznolikom umjetničkom djelovanju, kao i dugogodišnjem pedagoškom radu te otkrili koji su najveći izazovi s kojima se susreo u samostalnom umjetničkom djelovanju, ali i kako izgleda njegov stvaralački proces te što smatra najvećom snagom umjetnosti.
Portal PerceiveArt lansiran je 13.11.2013. godine kao jedan od rijetkih, ako ne i jedini, portal u Hrvatskoj posvećen isključivo likovnoj umjetnosti na kojem možete pronaći stručne tekstove namijenjene široj publici poput likovnih kritika, recenzija umjetničkih monografija, predstavljanja umjetnika i umjetničkih projekata, problemske tekstove i intervjue s umjetnicima, ali i poneki putopis. Pokretačica i urednica portala je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.